Lakić: Želimo stopostotno preuzeti Željezaru Zenica; ugovor za Južnu interkonekciju u završnoj fazi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u razgovoru za Federalnu televiziju izjavio je da Vlada Federacije BiH neće odustati od spašavanja Željezare Zenica te da očekuje pozitivnu odluku Kantonalnog suda nakon uložene žalbe. Govorio je i o stanju u Elektroprivredi BiH, oporavku rudarskog sektora i planovima za reformu energetskog sistema.

Govoreći o odluci Općinskog suda, koji nije prihvatio prijedlog Vlade Federacije BiH, Lakić je poručio da će biti iskorištena sva raspoloživa pravna sredstva.

"Od Željezare Zenica nećemo odustati. Pravni lijek koji nam je dostupan u ovom trenutku jeste žalba na prvostepenu odluku suda. To smo učinili, pravovremeno je dostavili i sada očekujemo ponovno izjašnjenje Kantonalnog suda. Vjerujem da će u ovom ponovnom odlučivanju biti prihvaćen prijedlog Vlade."

Vlada želi preuzeti kompletnu Željezaru

Komentirajući prijedlog uprave da Vlada uzme Željezaru u zakup za 0 maraka uz obavezu pokretanja integralne proizvodnje, Lakić je rekao da Vlada ostaje pri ranije definisanom stavu.

"Posmatrati samo jedan dio kompleksa Željezare Zenica u odnosu na kompletan kapacitet koji ona ima i mogućnosti prihoda koji se mogu ostvariti, mislim da u ovom trenutku nije prihvatljivo."

Istakao je da je cilj potpuno preuzimanje kompanije.

"Vlada Federacije je i u prethodnom periodu rekla šta želi, a to je stopostotno preuzimanje kompletne Željezare u Zenici i briga o tom preduzeću i kompletnom industrijskom lancu u FBiH.”

Stečaj bi ugrozio hiljade radnih mjesta

Na pitanje šta bi značio eventualni stečaj Željezare, Lakić upozorava da bi posljedice bile dalekosežne.

"To će biti jedan ogroman udarac na kompletnu privredu u Bosni i Hercegovini. Automatski po proglašenju stečaja svi ti radnici dobijaju otkaze i odlaze na biro. To je 10.000 porodica koje neće imati prihode i desit će se poremećaji u funkcionisanju više od 10.000 porodica. Tu su desetine dobavljača, njihovi kupci u Bosni i Hercegovini i van nje, željeznice oba entiteta koje su naslonjene na Željezaru Zenica. To je srce industrije koje ni u kom slučaju ne treba doživjeti drugačiji scenarij osim pravog oporavka i modernizacije."

Govoreći o ulozi većinskog vlasnika Pavgorda, Lakić je rekao da komunikacija postoji uprkos različitim stavovima.

"Komuniciram s gospodinom Pavlovićem jer smatram da, bez obzira kakve poteze koja strana vuče, razgovor i kontinuitet razgovora moraju ostati prisutni. Neću dozvoliti da se taj komunikacijski kanal prekine."

Elektroprivreda nije u zadovoljavajućem stanju

Osvrnuvši se na stanje u Elektroprivredi BiH, Lakić je priznao da problemi postoje, ali smatra da je riječ o naslijeđenim poteškoćama.

"Ne mogu reći da je stanje u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine zadovoljavajuće. Ono već desetak godina ima trend pada, posebno kada je riječ o investiranju. Borimo se sa ostavštinom koja nije baš dobra."

Prema njegovim riječima, ključni problem je pad proizvodnje uglja.

"Elektroprivreda Bosne i Hercegovine direktno zavisi od količina uglja koje se iskopaju u našim rudnicima i od prerade tog uglja u termoelektranama. Taj proces nije dobro održavan prethodnih deset ili petnaest godina i došli smo u situaciju da nemamo dovoljno uglja."

Zatvaranje Rudnika Zenica dio procesa dekarbonizacije

Govoreći o Rudniku Zenica, Lakić je rekao da je odluka o njegovom zatvaranju donesena zajednički.

"Vlada Federacije, Ministarstvo, Elektroprivreda, Rudnik Zenica i predstavnici sindikata zajednički su se dogovorili da Rudnik Zenica treba biti zatvoren. Još u dokumentima iz 2009. godine bilo je jasno da taj rudnik nema perspektivu."

Naglasio je da su za taj proces osigurana značajna sredstva.

"Obezbijedili smo 160 miliona KM da zbrinemo rudare Rudnika Zenica, ali i da izgradimo dvije fotonaponske elektrane u Rudnicima Kreka i Banovići. Ovaj projekat dijeli nekoliko dana od početka implementacije i vjerujem da će pokazati da idemo ka oporavku energetskog sektora."

Potreban je novi model rudarskog sektora

Na pitanje o opravdanosti formiranja Koncerna Elektroprivrede BiH, Lakić smatra da sama ideja nije bila sporna, ali način na koji je provedena jeste.

"Možda je ideja koncerna bila dobra, ali oblik koncerna kakav je napravljen nije bio dobar. Vidite šta se dešavalo od njegovog formiranja do danas, koliko su dugovi nagomilani za plate i doprinose."

Najavio je da Ministarstvo priprema novi model funkcionisanja.

"Analiziramo nove modele koje ćemo vrlo brzo predstaviti javnosti, jer ovaj sistem na ovaj način nije održiv. Nećemo odustati od promjena i u njih ćemo uključiti sindikate, uprave rudnika, Elektroprivredu, Ministarstvo, Vladu Federacije, a po potrebi i Parlament Federacije BiH."

Južna interkonekcija posljedica godina neulaganja

Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Lakić je rekao da se Federacija BiH danas istovremeno suočava s potrebom oporavka rudarskog sektora i razvoja nove gasne infrastrukture, što je, kako navodi, posljedica dugogodišnjeg izostanka ulaganja.

"Petnaest godina nerada u ovom sektoru dovelo je do toga da se stvari sada moraju okrenuti naglavačke kako se sistem ne bi urušio do kraja. Južna interkonekcija je najbolji pokazatelj toga."

Podsjetio je da se godinama govorilo o postepenom napuštanju uglja, ali da se istovremeno nije razvijao alternativni energetski pravac.

"Ako se govorilo da ugalj polako prestaje biti gorivo za energetski sistem, zašto se onda nije razvijao drugi dio energetskog lanca u Federaciji BiH, odnosno gas? Ne mogu prihvatiti da vlasti koje su vodile ove sisteme nisu razvijale novi energent."

Istakao je da se sada istovremeno mora povećavati proizvodnja uglja i razvijati gasna infrastruktura.

"Moramo vratiti proizvodnju uglja kako bismo spasili energetski sistem, a istovremeno razvijati gasnu infrastrukturu koja treba naslijediti sadašnji energetski miks i privredi i građanima obezbijediti energent, grijanje i sve ono što im je potrebno."

Ugovor za Južnu interkonekciju u završnoj fazi

Govoreći o narednim koracima, rekao je da je fokus na ugovoru s investitorom.

"U periodu smo kada trebamo zaključiti ugovor sa investitorom koji je imenovan u zakonu. Taj ugovor ima više od stotinu članova i oba tima su radila na njemu. Trenutno smo pred njegovim zaključenjem."

Naglasio je da žele izbjeći greške koje bi dugoročno mogle imati posljedice.

"Ne možemo doći u situaciju da ugovor koji se zaključuje na trideset ili više godina napravimo tako da budućim generacijama ostavimo nešto što nije dobro. Zato vodimo računa o svakom slovu, svakom zarezu i svakoj riječi. Ugovor je u završnoj fazi i vrlo vjerovatno ćemo ga uskoro potpisati, ali želimo ostaviti zreo i održiv ugovor koji će omogućiti novi gasovod i diverzifikaciju snabdijevanja gasom."

Energetski sistem je stabilan, ali nije dugoročno održiv

Na pitanje koliko je Bosna i Hercegovina energetski stabilna u trenutnim okolnostima, Lakić je odgovorio da je stanje pod kontrolom, ali da postojeći model nije rješenje za budućnost.

"Kada je u pitanju energetski sektor, držimo stabilnost pod kontrolom. Nemamo situacije da nedostaje električne energije niti imamo poremećaje u snabdijevanju. Mislim da smo trenutno stabilni."

Ipak, upozorio je da se sistem mora mijenjati.

"Ovo nije model koji treba da traje narednih nekoliko godina. Moramo ga podići na viši nivo i strateški krenuti prema izgradnji novog energetskog sistema za Federaciju Bosne i Hercegovine."

Federacija prvi put dobija energetsku strategiju

Lakić je ocijenio neprihvatljivim to što Federacija BiH do sada nije imala energetsku strategiju.

"Zamislite podatak da u Federaciji Bosne i Hercegovine nismo imali energetsku strategiju. To meni govori da smo išli putem koji nije imao okvire ni pravac."

Najavio je da je Ministarstvo privelo kraju izradu tog dokumenta.

"Ministarstvo je u fazi izrade energetske strategije Federacije BiH koju ćemo vrlo brzo ponuditi. Nije moguće da jedan od najvažnijih sektora u Federaciji nema svoju strategiju. Želimo ostaviti dokument na osnovu kojeg će buduće generacije razvijati energetski sektor."

Do kraja mandata fokus na energetici i namjenskoj industriji

Govoreći o planovima do kraja mandata, Lakić je rekao da će prioritet ostati jačanje energetskog i industrijskog sektora.

"Bitno nam je da na terminalima u Živinicama započnemo njihov oporavak, da budemo blizu završetka terminala u Bihaću i da, kada je riječ o rudarskom sektoru, povećamo nivo proizvodnje."

Najavio je i proširenje namjenske industrije.

"Bitno nam je da u dva nova kantona otvorimo namjensku industriju, u Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu, te da pokrenemo proizvodnju dva ili možda tri nova proizvoda koja se do sada nisu proizvodila u našim kompanijama."

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.