Kulturno blago Bosne Srebrene, 2. epizoda
U drugoj epizodi mini serijala "Kulturno blago Bosne Srebrene", istražujemo događaje koji su uslijedili nakon francuske revolucije. Ova revolucija je donijela značajne društvene promjene, ukidajući privilegije plemstva i proklamirajući jednakost građana pred zakonom. Ovaj povijesni trenutak imao je dubok utjecaj na književnost, osobito na rad franjevaca, koji su se aktivno uključili u prosvjetiteljstvo.Među istaknutim franjevcima toga doba bio je fra Grga Martić, koji je svoj književni rad shvaćao kao poziv, djelujući kao prosvjetitelj, političar i autor.
Njegov suvremenik, fra Ivan Franjo Jukić, također je bio ključna figura, poznat po pokretanju prvog bosanskohercegovačkog časopisa "Bosanski prijatelj". Iako je časopis izašao samo u četiri broja, njegov doprinos kulturnoj sceni bio je značajan. Tokom ovog razdoblja, franjevci su se aktivno uključili u ilirski pokret i izrazili želju za osnivanjem muzeja Bosne i Hercegovine. Jukić je 1850. godine u svom časopisu pozvao stanovništvo da prikupljaju starinske predmete, naglašavajući važnost očuvanja kulturnog naslijeđa.
U seriji se također analizira numizmatička zbirka franjevačkih samostana, koja obuhvaća različite novčane jedinice, uključujući i one iz bosanskog kraljevstva. Ovi novčići, često korišteni u trgovini, svjedoče o ekonomskim i društvenim odnosima u Bosni i predstavljaju bogat izvor informacija o povijesti i kulturi regije. Promjene koje su uslijedile dolaskom Austro-Ugarske vlasti u Bosnu 1878. godine donijele su nove izazove za franjevce.
Ipak, oni su uspjeli zadržati svoju važnost, nastavljajući sudjelovati u obrazovanju i kulturnom životu. Nakon Drugog svjetskog rata, franjevci su se suočili s teškim okolnostima, ali su i dalje radili na očuvanju vjerskih i kulturnih vrijednosti.Danas, franjevački samostani predstavljaju važne centre kulturne baštine, s bogatim zbirkama umjetničkih djela i književnih radova. Njihove knjižnice sadrže rijetke knjige i rukopise, uključujući značajna djela iz 17. i 18. stoljeća. Primjerice, u samostanu u Tolisi čuva se gotovo 50.000 knjiga, dok knjižnica u Kreševu ponosno ističe svoje najstarije primjerke.
Ova epizoda naglašava značaj franjevaca u oblikovanju kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine, čineći ih ključnim čuvarima kulturnog naslijeđa kroz povijest.
Autor: Zlatan Izetbegović
Kulturno blago Bosne Srebrene, 1. epizoda
federalna.ba