Kultura u BiH u labirintu politike, bez novca i izlaza

Birokratija kod nas odavno kreira labirinte i kultura već godinama luta hodnicima administracije - bez mape, bez svjetla i bez konca koji bi pokazao put. Godina iza nas obilježena je manjkom budžetskih sredstava i neriješenim osnivačkim pitanjima. Gdje smo se izgubili, jesmo li ostali bez izlaza i postoji li još uvijek nit koja kulturu može izvesti na svjetlo dana?

Institucije nadomak Arijadnine niti

Antički mit kaže da je u središtu labirinta čekalo čudovište, a izlaz je postojao za one koji su imali Arijadninu nit. Na korak do nje bilo je sedam institutcija od državnog značaja kada ih je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine stavilo u prijedlog državnog budžeta, ali nakon pristiska iz SNSD-a i povuklo.

“Naivno je očekivati od onih koji su granatirali Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku i spalili njen fond da se sad smiluju na status tih ljudi i da neće iskorisiti priliku da unište i preostali dio fonda”, kazao je Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik je prošle godine zadužio Vijeće ministara da riješi pitanje finansiranja ovih institucija, ali rok je prošao i rješenje se ne nazire. Privremene pomoći s nižih nivoa kasne i neizvjesne su, radnici godinu završavaju s tri neisplaćene plaće.

Eskalacija u Udruženju likovnih umjetnika

Eskalirali su i problemi u Udruženju likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini, nakon što je Upravni odbor progovorio o dijelu nepravilnosti koje su, kako tvrde, činili sekretar Denis Jeina i predsjednik Skupštine Alija Balta, koji im nisu dali pristup finansijama, pečatu i prostorijama Udruženja. Odriješili su ih dužnosti, ali Balta i Jeina ne priznaju te odluke i negiraju optužbe. U međuvremenu, pripremale su se i potpisivale krivične prijave te obijale brave galerije “Roman Petrović”. U cijeloj priči umjetnici i javnost ostali su uskraćeni za ključne informacije - o imovini i fundusu Udruženja.

“Mi smo samo jedna slika, jedan zrak svjetlosti pušten kroz prizmu pa sad vidimo razne boje i mislimo da je to samo udruženje likovnih umjetnika. Nije tačno, mi smo samo jedan mali segment svega pogrešnog što se dešava u našem društvu”, istakao je član ULUuBiH Adis Elias Fejzić.

Fimski radnici poniženi i uvrijeđeni

Filmski radnici u Bosni i Hercegovini ove godine su u više navrata poniženi i uvrijeđeni. Kanton Sarajevo im je prvenstveno u budžetu namijenio 100 maraka, potom oko milion, koji da danas nije usmjeren. Osnovana je Kantonalna fondacija za kinematografiju, no nije još započela s radom, a Federalna je odavno u blokadi.

“Kada reditelji ne rade, ne rade ni glumci, ni snimatelji, ni tonci, ni scenografi ni kostimografi ni šminekri ni maskeri ni frizeri ni ketering servisi... Znači, radi se o jednom mnogo većem broju ljudi koji su ugroženi ovakvim odlukama”, upozorio je reditelj Srđan Vuletić.

Bliže Minotauru nego svjetlu dana

Na prošlogodišnjem konkursu Federalne fondacija jedna od autorica koja je trebala dobiti sufinansiranje drugog dijela filma “Quo vadis, Aida” bila je Jasmila Žbanić. No, konkurs je poništen, pa bi film mogao izgubiti i već odobrena sredstva iz vanjskih fondova. Najznačajnija bh. rediteljica pokrenula je kampanju prikupljanja donacija.

“Potpisali smo ugovor, ali već godinu i po Fondacija je u blokadi, a prije 15 dana ugovori su otkazani. Ovo izgleda kao politička igra koju ne želimo pratiti”, izjavila je Žbanić.

Deficitom u budžetu Sarajevskog kantona prijeti gašenje festivala, kulturni radnici u dobrom dijelu države nezadovoljni su plaćama, ali i ukupnom slikom društva u kojem je kultura svedena na političku volju. Ona se pojavi uglavnom onda kada su potrebni poeni, pa se na ispunjenje obećanja čeka kao na Arijadnu koja nas treba izbaviti iz labirinta. No, protekla godina pokazuje da smo bliže Minotauru nego svjetlu dana.

federalna.ba