Kršćani širom svijeta proslavljaju Božić, blagdan mira i ljubavi

Kršćani širom svijeta proslavljaju Božić, najradosniji blagdan kojim se obilježava rođenje sina Božijeg Isusa Krista.

Ovaj veliki blagdan mira i božije milosti svetkuju i bh. katolici, već prema tradiciji najprije u krugu obitelji, gdje i počinje božićno čestitanje, zatim obuhvata rođake i prijatelje, a na kraju sve ostale.. 

Tradicija naših krajeva je da se obitelji, prijatelji i komšije na ovaj dan okupljaju uz bogatu trpezu na kojoj se serviraju tradicionalna jela i posebni božićni kolači. Kad je u pitanju religijski obred u crkvi, vjernici ranom zorom najprije odlaze odlaze na misu i onda slijedi zajednički ručak.

Blagdan Božića ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Teolozi također podsjećaju kako je za vjernike Božić dan na koji se sam Bog utjelovio.

Kršćanski filozof Aurelije Augustin smatrao je kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".

Božić kao biblijski događaj

Božić je najprije biblijski događaj. Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, jutarnja ili pastirska misa te poldanjica. Polnoćka donosi čitanja  o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem: "U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta." (Mt 1,1) Jutarnja misa  donosi navještaj pastirima o Isusovu rođenju  pa se stoga nazivala i pastirskom dok se na dnevnoj podsjeća  kako "U početku bijaše Riječ'' čime se naglašava božanski karakter djeteta Isusa.

Biblija se odnosi na trodijelnu poruku o Božiću: očituje se slava Bogu na visinama, uspostavlja se mir na zemlji, koji je potvrda Božje naklonosti ljudima.

Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. U nekim krajevima gdje žive Hrvati već na svetu Katarinu (25. novembra) počinje božićna priprava i traje tačno mjesec dana. Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

Historija blagdana

Prema Bibliji, Isusa je rodila Djevica Marija koja je začela bezgrešno, a u porodu joj je pomogao njen suprug Josip. Isus se rodio u štali u gradu Betlehemu prije više od 2.000 godina, okružen domaćim životinjama, zbog čega vjernici na Božić ispod bora imaju jaslice i figure ovaca.

Isus Krist ili Isus Nazarećanin bio je jevrejski učitelj i pripovjedač čiji je utjecaj uzrokovao rađanje nove religije – kršćanstva. Danas većina denominacija kršćanstva vjeruje da je Isusa na Zemlju poslao njegov tvorac i Otac Bog s ciljem iskupljenja čovječanstva od njegovog grijeha.

Tradicija Božića

Božić se počeo slaviti u Rimu, u 4. stoljeću, a prema izvornicima, dokazano je da je to bilo 336. godine. Poslije se Božić proširio i na ostale dijelove svijeta. Za razliku od navedenih anglosaksonskih područja, u kontinentalnoj su Europi tradicije ostale gotovo netaknute, te je slavljenje Božića postalo stoljetnom tradicijom. Prema riječima sv. Augustina: ''Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti.'' Taj jedinstveni povijesni događaj Rođenja Bogočovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ 'Božić' umanjenica je riječi 'Bog' i prvotni naziv Djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan Njegova Rođenja. Isus je zato sveprisutni i bliski Bog.

Božić u književnosti i umjetnosti

Otajstvo Božića ima odraz i u hrvatskoj i bh. književnosti i umjetnosti, a osobito u spletu običaja te u božićnim pjesmama i melodijama. Božićni običaji doprinose i zbližavanju ljudi, od čestitanja i darivanja do pomirbe zavađenih i novog poleta u obiteljskom životu.

Pjesme su svečane i odišu radošću, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina. U božićnim pjesmama jasno je naznačen kršćanski temelj o rođenju Bogočovjeka, koji je često opjevan kao Mladi Kralj, od Djevice Marije.

Nakon Božića slijede blagdani svetog Stjepana Prvomučenika, svetog Ivana te Nevine dječice ili Mladenaca.

Svim posjetiteljima portala federalna.ba, ali i gledateljima i slušateljima RTV Federacije želimo Čestit Božić. 

federalna.ba