Krišok upozorava: Institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika iz RS-a se nastavljaju

Prilog: Maida Alić

Opći izbori održani 4. oktobra, reakcije u Bosni i Hercegovini na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te nastavak blokada i opstrukcija u radu državnih institucija, za što se direktno optužuju vlasti Republike Srpske, tri su najznačajnija događaja na koje se u redovnom izvještaju o stanju u našoj zemlji osvrće v. d. visokog predstavnika Luis Krišok (Louis Crishock). Dokument će biti predstavljen na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 30. oktobra. Iz Republike Srpske oštre reakcije na izvještaj, dok predsjedavajuća Vijeća ministara negira bilo kakve blokade te institucije.

Izvještaj o stanju u BiH prvi put potpisuje Luis Krišok, vršilac dužnosti visokog predstavnika, koji je preuzeo tu funkciju nakon ostavke Kristijana Šmita (Christian Schmidt) u maju ove godine. O njegovom nasljedniku nema konsenzusa u Vijeću za implementaciju mira. Krišok upozorava da se institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika nastavljaju, prvenstveno iz krugova vlasti Republike Srpske. U izvještaju se navodi:

„Ove stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da izvršavaju zakonske obaveze i usporavaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one učvršćuju scenarij de facto odvajanja od države Bosne i Hercegovine.“

U dokumentu se naglašava da naša zemlja još nema pregovarača sa Evropskom unijom, da dva ključna zakona o VSTV-u i sudovima nisu usvojena, a zakonodavna vlast blokirana je uskraćivanjem kvoruma na sjednicama. Iako je Vijeće ministara od 16. aprila do 15. oktobra usvojilo samo jedan zakon, za predsjedavajuću Borjanu Krišto blokade ne postoje.

Zbog političkih podjela i komplikovanih odnosa između pobjedničkih stranaka na Općim izborima, OHR očekuje da bi formiranje vlasti moglo potrajati, što bi dodatno usporilo napredak BiH na evropskom putu. Uprkos zabrani obavljanja javnih funkcija, Milorad Dodik ostao je, prema ocjeni Kiršoka, centralna figura političkog života u Republici Srpskoj. U obraćanju nakon izbora izričito je ponovio namjeru da Republici Srpskoj vrati nadležnosti te da nastavi zahtijevati ograničavanje ovlaštenja pravosudnih institucija na državnom nivou.

„Najavio je inicijativu za usvajanje novog ustava Republike Srpske 9. januara, na dan koji vlasti RS-a uporno određuju i obilježavaju kao Dan Republike Srpske, suprotno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Prethodni pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava proglašen je neustavnim te je predstavljao direktnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.“

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) je na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti u maju kazala da prijetnja secesijom više ne postoji, što je bilo suprotno onom što je u izvještaju tvrdio Kristijan Šmit, koji će nekoliko mjeseci kasnije podnijeti ostavku. Secesionističko djelovanje Dodika i ovaj put će sasvim sigurno biti dijelom redovnog polugodišnjeg izvještaja OHR-a, najavio je i ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

Neizvjesno je još i hoće li se lobistički ugovori RS-a i afere koje su s tim u vezi potresale direktno Bijelu kuću naći na dnevnom redu sjednice Vijeća sigurnosti.

Osvrćući se na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i sahranu uz vojne i državne počasti u Srbiji, Krišok podsjeća da su negiranje ratnih zločina i veličanje njihovih počinilaca krivična djela, ali da je za pokretanje postupaka neophodno djelovanje državnog tužilaštva.

Na ovakav izvještaj oštre su reakcije iz Republike Srpske. U javnosti još nema zvanične potvrde da je Vlada RS-a uputila svoj, zasebni izvještaj o situaciji u BiH, a što je praksa entitetskih vlasti od 2009. godine. Vijeću sigurnosti obratit će se predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.