Kovačević: Trumpov mirovni plan je oblik kapitulacije Ukrajine, kraj rata još je daleko

Četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu rat i dalje traje bez jasnog političkog rješenja, dok pregovori i međunarodni pritisci zasad ne donose značajniji pomak. Bivši ambasador Hrvatske u Rusiji Božo Kovačević u razgovoru za Fenu ocjenjuje da su stavovi strana uključenih u pregovore i dalje previše udaljeni da bi se uskoro došlo do mirovnog sporazuma. Istakao je da su Sjedinjene Američke Države (SAD), kao posrednik, ponudile plan koji je, po njegovoj ocjeni, oblik ukrajinske kapitulacije, dok Rusija istovremeno nastoji iskoristiti pregovore da bi unaprijedila odnose sa SAD-om.

Danas se navršavaju četiri godine od početka rata Rusije s Ukrajinom, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao "specijalnom vojnom operacijom". Sukob time ulazi u petu godinu, bez jasnih naznaka skorog završetka.

U Abu Dhabiju je, početkom godine, održano nekoliko rundi pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, uz američko posredovanje, gdje su razgovori bili fokusirani na mogućnost prekida vatre, razmjenu ratnih zarobljenika i okvir za eventualni mirovni sporazum. Nakon sastanaka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, delegacije su se sredinom februara sastale u Ženevi, ali bez značajnijeg napretka.

Geopolitički analitičar i bivši hrvatski ambasador u Rusiji Božo Kovačević ne vidi mogućnost da rat između Rusije i Ukrajine uskoro bude okončan, jer, kako je rekao, uključene strane imaju veoma različite pristupe i predstave o tome šta bi trebao biti rezultat tih pregovora.

- Amerika kao posrednik i kao instanca, koja pokušava nametnuti uvjete mira, ponudila je mirovni sporazum koji je zapravo vrsta kapitulacije Ukrajine. Ukrajina ne želi kapitulirati, a Rusija ne želi priznati da nije uspjela ostvariti svoje ciljeve pa inzistira da ono što nije uspjela postići vojnim putem ostvari putem pregovora. K tome, pristup ruske strane komplicira njihova ambicija da prethodno normaliziraju odnose sa SAD-om - ističe Kovačević

Napominje da Ukrajina zapravo želi sporazum o prekidu vatre da bi dobila vrijeme za predah i za daljnje osposobljavanje svojih oružanih snaga, dok Rusija želi mirovni sporazum kojim bi bila ozakonjena njezina teritorijalna osvajanja.

- To su te razlike u pristupima, koje sada onemogućuju postizanje sporazuma - pojašnjava vanjskopolitički analitičar.

Od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tokom pregovora traženo je da pristane teritorijalne ustupke što je on do sada kategorično odbijao, istakavši da mu građani Ukrajine "nikada ne bi oprostili" ako bi njegov pregovarački tim dopustio Rusiji da preuzme Donbas.

Međutim, bivši hrvatski ambasador u Rusiji smatra da se, nažalost za Ukrajinu, to čini kao najizglednije rješenje, jer kako kaže, američki predsjednik Donald Trump procjenjuje da mu je mnogo jednostavnije ostvariti pritisak na Ukrajinu nego na Rusiju.

- On je i do sada u daleko većoj mjeri radio pritisak na Ukrajinu i taj njegov mirovni plan je zapravo oblik ukrajinske kapitulacije. Međutim, Zelenski je do sad uporno odbijao prihvatiti takva rješenja i ako ukrajinska vlast preživi ovu zimu, koja je i onako već na isteku, te ako građani Ukrajine ne naprave pritisak na vlast da se sklopi bilo kakav mirovni sporazum, to Zelenskom otvara mogućnosti za daljnje pregovore. S druge strane, Trump ima jasan interes. On želi postići uspjeh prije početka izborne kampanje za upražnjena mjesta u Kongresu. Da bi ostvario taj cilj, vjerujem da će biti spreman napraviti dodatni pritisak na Ukrajinu - ističe Kovačević.  

Sagovornik Fene se osvrnuo i na mogućnost članstva Ukrajine u Evropskoj uniji (EU), što je, po njegovoj ocjeni, nešto što bi Rusija možda bila spremna tolerirati, jer to ipak nije isto što i članstvo u NATO-u.

- Zelenski u okviru pregovora pokušava isposlovati što je moguće skoriji prijem Ukrajine u EU kako bi to prikazao kao uspjeh kojim može opravdati eventualne teritorijalne koncesije Rusiji. Međutim, taj problem se ne može riješiti pregovorima između Ukrajine i Europske komisije. O tome na koncu odlučuju zemlje članice, a znamo da se neke od njih žestoko suprotstavljaju ukrajinskom ulasku u EU. K tome, neke balkanske zemlje uspješno su prošle pregovore sa EU, a još nisu postale članice. To bi izazvalo nezadovoljstvo i u tim zemljama, ali u Europskoj uniji. Tako da, premda postoje izgledi za ukrajinsko članstvo u EU, nije trenutno moguće odrediti vremenske okvire u kojima bi se to moglo ostvariti - kaže politički analitičar.

Na pitanje kako bi, nakon četiri godine rata u Ukrajini, ocijenio Volodimira Zelenskog kao ratnog lidera, bivši hrvatski diplomata kazao je da je ukrajinski predsjednik spletom okolnosti postao ratni vođa, ali da smatra kako se do sada u toj ulozi pokazao kao uspješan. Podsjetio je da je Zelenski na izborima pobijedio obećavajući mirno rješenje za Donbas, ali da su okolnosti nakon početka ruske invazije potpuno promijenile njegovu političku ulogu.

- Prvi dan ruske invazije bivši američki predsjednik Joe Biden predložio je Zelenskom da se evakuira, odnosno da prepusti Ukrajinu Rusima, što je on odbio i u tom trenutku je zapravo postao ratni vođa - napominje Kovačević.

Dodao je da ukrajinski predsjednik ističe kao uspjeh činjenicu da Rusija nije ostvarila svoj početni cilj - zauzimanje cijele Ukrajine. Ipak, po njegovim riječima, ostaje pitanje koliko dugo mjeri građani Ukrajine mogu trpjeti posljedice neprestanih ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu.

Budući da je Volodimir Zelenski izjavio da je voljan raspisati predsjedničke izbore ako dođe do prekida vatre u Ukrajini, upitan da li će ukrajinski lider moći zadržati političku podršku u periodu mira, nakon eventualnih izbora, Kovačević je podsjetio da je borba protiv korupcije bila jedna od glavnih točaka političkog programa Zelenskog, ali da su i njegova, kao i ranije ukrajinske vlasti, bitno opterećene korupcijskim aferama.

- Vjerujem da će i to biti jedna od tema u vezi s kojom s kojima će se ukrajinski birači opredjeljivati. Tako da u okolnostima eventualnog mira, osobito ako predsjednik Zelenski bude primoran i na teritorijalne ustupke Rusiji, vjerujem da će njegovi protukandidati inzistirati na tome da je i njegova vlada korumpirana i da na koncu nije uspio osloboditi sve teritorije - zaključio je  nekadašnji ambasador Hrvatske u Moskvi.

Po različitim procjenama zapadnih obavještajnih i vojnih izvora, ukupan broj poginulih, ranjenih i nestalih na ruskoj strani mogao bi iznositi oko 1,2 miliona ljudi, dok se ukrajinski gubici procjenjuju na između 500.000 i 600.000 vojnika. Tačne brojke teško je potvrditi jer ih ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju u potpunosti.

Fena/federalna.ba