Kos predlaže da se nove članice EU privremeno odreknu prava veta i suoče sa zaštitnim klauzulama

Nove članice Evropske unije trebale bi se nakon prijema odreći prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije.

To se navodi u prijedlogu reforme procesa proširenja Unije, u koji je uvid imao berlinski portal Table.Media.

Privremeno odricanje od prava veta

Prema nacrtu reforme, aranžman kojim bi se nova članica Unije na određeno vrijeme odrekla prava veta mogao bi imati formu deklaracije koja bi pratila ugovor o članstvu.

Dio reforme su i dodatni zaštitni mehanizmi koji bi se primjenjivali na nove članice EU koje pokazuju ozbiljno nazadovanje. Pomoću tog mehanizma EU bi imala pravo da tokom vremenski ograničenog perioda novoj članici uskrati finansijska sredstva.

Razlog za to bili bi, kako piše portal, „nedvosmisleni pokazatelji ili ozbiljan rizik“ da postoje manjkavosti u vladavini prava, kršenje zajedničkih vrijednosti EU, nesvrsishodno upravljanje sredstvima EU ili ugrožavanje njenih finansijskih interesa.

Moguća suspenzija prava glasa

U nacrtu reformi predviđena je i mogućnost da Evropska komisija predloži da novoj članici EU bude privremeno suspendirano pravo odlučivanja u Evropskom vijeću i Vijeću EU, odnosno konkretno se navodi mogućnost oduzimanja prava glasa.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos, a u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt, koji nosi naziv „Analiza politika prije proširenja“, predstavi 30. septembra.

Kvalifikovana većina umjesto konsenzusa

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se, kad god je to moguće, umjesto konsenzusom odluke donose kvalificiranom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korištenje takozvanih „pasarela“ klauzula, odnosno mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcioniranju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u vanjskoj i sigurnosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke sigurnosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena „ručna kočnica“, koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom vijeću. Također se spominje i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki je procentualni udio u ukupnom stanovništvu EU i udio u broju članica EU potreban da bi se blokirala neka odluka.

Promjene u evropskim institucijama

Komisija želi pripremiti i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi, kao do sada, svaka zemlja imala svog evropskog komesara.

Evropsko vijeće trebalo bi usvojiti sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost.

Za Evropski parlament, koji sada ima 720 zastupnika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj zastupnika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Reforma kasni zbog osjetljivosti proširenja

Table.Media piše da je Evropska komisija prvobitno planirala predstaviti prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog „delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica“.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen osvrne i na pitanje kako se EU treba pripremiti za nove države članice, 13 godina nakon posljednjeg proširenja.

Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.