Kontroverzni stručnjak tvrdi da bi rezultati u maratonu bili još bolji da takmičari trče bosi

Rezultati u maratonskim trkama bili bi još bolji kada bi takmičari trčali bosi, ili u superlaganoj i veoma tankoj i ravnoj obući, napisao je na svom blogu legendarni atletičarski trener Philip Maffetone, komentarišući nedavno obaranje svjetskog rekorda u toj disciplini.

On je poznat po sopstvenom sistemu treninga niskog intenziteta (MAF metod) koji traju nekoliko mjeseci prije no što se pređe na treninge snage i brzine. Iako žestoko osporavan, ovaj sistem je proizveo nekoliko vrhunskih triatlonaca i pobjednika "Iron Man" takmičenja. Kada je Maffetone davne 1997. godine izjavio da će svjetski rekord u maratonu uskoro biti spušten na nivo ispod dva sata, gotovo svi su mu se smijali.

"To je nemoguće", "to se nikada neće dogoditi", govorili su mnogi poznati sportisti i treneri. "Toga neće biti barem dok sam ja živ", rekao je tada 38. godišnji legendarni američki maratonac i trener Alberto Salazar.

Danas 67. godišnjak, Salazar nije komenarisao novi svjetski rekord Sebastiana Sawea, 1:59:30 postignut u nedjelju u Londonu: Salazar trenutno ima dodatne brige na suđenjima zbog zloupotreba dopinga u treniranju i seksualnih napada na mlade sportistkinje.

Za to vrijeme Maffetone, koji je svojevremeno napisao tekst (kasnije i knjigu) sa nedvosmislenim naslovom "1.59", iznio je novu, na prvi pogled nevjerovatnu teoriju: rezultati bi bili još bolji, kada bi takmičari trčali bosi, ili eventualno u supertankoj i superlaganoj obući koja bi ih jedino štitila od sitnih predmeta na asfaltu tokom trka.

U svom novom blogu "1.59 - najzad", Maffetone se pozvao na mišljenja nekoliko antropologa, prije svega na istraživanja antropološkinje Hannah Borenstein, koja tvrdi da su prirodne ljudske sposobnosti, uključujući i snagu mišića i zglobova, daleko iznad onoga što nude nove, "preskupe super patike". Antropolozi podsjećaju da su elitni trkači iz Afrike, koji sada nose "super patike", prethodno već razvili svoje izvanredne sposobnosti odrastajući uz hodanje i trčanje bosih nogu. Svi naravno pamte i Etiopljanina Abebe Bikilu, koji je do zlatnih olimpijskih medalja u Rimu i Tokiju i tadašnjih nezvaničnih svjetskih rekorda 1960. i 1964. godine stizao trčeći bez ikakve obuće.

"Bosonogi hod pravilno razvija stopala, posebno prirodni sistem za skladištenje/povrat energije u elastičnom svodu stopala – nevjerovatan mehanizam koji svi posjedujemo, ali koji se možda ne razvija kod male djece koja stalno nose cipele", citirao je Maffetone.

"Ukratko, mišići i tetive u stopalima doprinose ovom elastičnom sistemu skladištenja i vraćanja energije kako bi se poboljšala ekonomičnost kretanja, uključujući i brzinu trčanja", piše 74. godišnji trener, koji na svom internet portalu nudi i besplatne savjete o treninzima, ishrani, zdravom životu, muzici...

"Moderne patike za trčanje mogu da oštete ovaj prirodni energetski sistem. I one ne doprinose dodatnoj energiji. Oznaka 'povrat energije' na njima zamišljena je kao poslovni brend i marketinški alat, a ne kao naučni termin", tvrdi Maffetone. "Patike sa debljim đonom mogu čak da poremete našu prirodnu mehaniku stopala podstičući abnormalni obrazac udara zadnjeg dijela stopala ili pete", dodao je on.

"Ovo može negativno uticati na hod i povećati udarni stres na mišiće i zglobove u cijelom tijelu, usporavajući tempo i rizikujući oštećenja i povrede", tvrdi Maffetone. Sa njim se, sasvim očekivano, ne slažu ni proizvođači patika, ali ni sami atletičari, koji dobijaju veliki novac za korišćenje "super patika".

Međutim, ne slažu se ni neki stručnjaci za koje se vjeruje da nisu na platnom spisku Nikea i Adidasa. Profesor Ross Tucker autor podkasta Prava sportska nauka ("The real science of sport") smatra da su super patike ključne u napredovanju atletičarskih rezultata posljednjih godina. On međutim podsjeća da je istovremeno moderan doping toliko napredovao, da su neke mikro doze nedozvoljenih sredstava gotovo sasvim nedokazive, osim ako se provjere i testovi rade svakodnevno.

Upravo zbog toga, da bi odagnao sve sumnje, novi svjetski rekorder u maratonu, Kenijac Sebastian Sawe, zatražio je od sportskih vlasti da ga testiraju što češće, ako treba i dvostruko više od obaveznog. I sportski portal New York Times Athletic kao ključna tri razloga za fantastične rekorde u maratonu navodi nove metode treninga i ishrane, super patike, ali i dobre vremenske uslove u Londonu.

Na startu trke bilo je oko 13 stepeni Celzijusa, pred kraj oko 16 stepeni, a vlažnost i vjetar su takođe bili gotovo idealni, što je omogućilo da sva trojica prvoplasiranih budu bolji od doskorašnjeg svjetskog rekorda, a da prva dvojica istrče trku za manje od dva sata. Ono u čemu se baš svi slažu je da je za vrhunski rezultat bilo veoma značajno što su trojica izvanrednih takmičara izdržala visok tempo do samog kraja, podstičući jedan drugog na maksimalan napor.

Sawe koji je pobijedio na sva četiri maratona na kojima je do sada učestvovao i uvijek sa rezultatom ispod 2:03 imao je pravu "podršku" u Etiopljaninu Yomifu Kejelchi i trkaču iz Ugande Jacobu Kiplimo. Nesumnjiv faktor je i novac: iako tačne sume nisu objavljene Athletic piše da se radi o petocifrenim iznosima u funtama za visok plasman, dok dobri rezultati mogu da donesu i šestocifrene bonuse, baš onako kako je vizionarski predvidio Maffetone prije skoro 30 godina, kada su nagrade bile simbolične, a rekordi - nezvanični.

Na kraju, postoji još jedna tvrdnja sa kojom se slažu svi stručnjaci: novi rekord bi mogao lako da bude oboren već ove jeseni, kada na red dođe berlinski maraton, prosječno brži od londonskog za čak 90 sekundi.

U Berlinu su postavljeni mnogobrojni maratonski rekordi u periodu od 2003. do 2023. godine, kada je primat nakratko preuzeo Chicago, a potom London.

Problem su u Berlinu prethodnih nekoliko godina napravile relativne vrućine i jako sunce, ali u nedjelju 27. septembra svi se nadaju oblačnom danu bez vjetra, kada bi Sawe, bilo u patikama ili bez njih, mogao da "spusti" rekord i na nevjerovatnih 1:57, što predstavlja prosječnu brzinu od još nevjerovatnijih 21,35 kilometara na sat.

federalna.ba/Beta