Konferencija - Poljoprivreda i nove tehnologije

To je bilo jedno od ključnih pitanja međunarodne konferencije „Pametna i precizna poljoprivreda u Bosni i Hercegovini i zemljama zapadnog Balkana – Od podataka do odluka: digitalna transformacija poljoprivrede“, održane danas u Sarajevu u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).

Konferenciju su organizirali ta akademija, Njemačka razvojna saradnja, koju implementira GIZ, kao i Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH iz Mostara, a okupila je stručnjake iz Bosne i Hercegovine i regije s ciljem predstavljanja konkretnih iskustava u primjeni digitalnih tehnologija u poljoprivredi.

Klimatske promjene, degradacija zemljišta, ograničeni vodni resursi, rast troškova proizvodnje i potreba za sigurnijom proizvodnjom hrane pokazali su da digitalizacija poljoprivrede više nije samo pitanje tehnološkog napretka već sve više i pitanje održivosti proizvodnje.

Prof. dr. Hamid Čustović, dopisni član ANUBiH, istakao je da pametna i precizna poljoprivreda predstavlja promjenu načina na koji razumijemo resurse, upravljamo proizvodnjom i donosimo odluke, saopćeno je iz ANUBiH-a.

- Satelitski snimci, dronovi, senzori, geografski informacioni sistemi i umjetna inteligencija omogućavaju nam da dobijemo preciznije i pouzdanije podatke o zemljištu, vodi, usjevima i klimatskim uvjetima. Međutim, prava vrijednost tih tehnologija nije u samim podacima nego u našoj sposobnosti da ih pretvorimo u kvalitetne odluke, odnosno odluke koje će omogućiti veću i kvalitetniju proizvodnju, racionalnije korištenje resursa i manji pritisak na okoliš -  kazao je Čustović.

Naglasio je da digitalne tehnologije treba da budu u službi poljoprivrednika, očuvanja prirodnih resursa i sigurnosti hrane, a cilj je povezati znanje, podatke i praksu i pretvoriti ih u konkretne odluke.

O praktičnoj primjeni ovih tehnologija govorila je Amira Omanović iz Njemačke razvojne saradnje (GIZ) istakavši da je jedan od ciljeva konferencije bio pokazati kako digitalna rješenja mogu odgovoriti na stvarne potrebe poljoprivrednika i ruralnih zajednica.

- Konferencija je održana u okviru projekta „Korištenje tehnologije za preciznu poljoprivredu u BiH i Srbiji“, koji se realizira u okviru programa develoPPP, finansiranog od njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj i privatnog partnera TeleGroup d.o.o. Projekt uključuje korištenje dronova, digitalnih klopki za insekte, uređaja za analizu nutritivnih svojstava biljaka i softvera AgroLife, kako bi se prikupljeni podaci mogli koristiti za donošenje kvalitetnijih odluka u poljoprivrednoj proizvodnji. Kroz predstavljanje različitih iskustava i konkretnih primjera razgovarali smo o tome koje koristi digitalna rješenja donose u praksi, kako osigurati njihov kontinuitet i održivost te kakvu ulogu u tome mogu imati javne institucije i drugi partneri - istakla je Omanović.

Koliko se digitalna infrastruktura već razvija u Bosni i Hercegovini pokazao je primjer Hercegovine, koji je predstavio Ivica Sivrić iz Asocijacije za ekonomski razvoj REDAH, član Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj pri ANUBiH.

Prema predstavljenim podacima, AgroLife povezuje 56 meteoroloških stanica, dok daljnji razvoj predviđa povezivanje podataka agrodronova, digitalnih lovnih klopki i uređaja za procjenu svojstava tla i stanja biljaka. Sivrić je predstavio i koncept „Data Hub Hercegovina“, krovne digitalne inicijative REDAH-a koja bi povezivala podatke iz različitih izvora i sektora. Takva infrastruktura mogla bi, osim poljoprivrednicima, koristiti javnom sektoru za razvojno planiranje i određivanje prioriteta ulaganja, obrazovnim institucijama za praktičan rad s podacima, ali i razvoju ruralnog turizma i održivom upravljanju lokalnim resursima.

Ostali primjeri predstavljeni na konferenciji pokazali su koliko široku primjenu digitalne tehnologije već mogu imati u poljoprivredi. Mirza Ponjavić i Almir Karabegović iz Gauss d.o.o. Tuzla predstavili su korištenje visokopreciznih dronova i geotehnologija koje omogućavaju rano otkrivanje stresa biljaka i nutritivnih nedostataka te preciznije planiranje navodnjavanja, đubrenja i zaštite bilja. Đorđe Grujčić iz PZ „Smart Village“ Knežica govorio je o inovacijama i klimatski otpornijoj proizvodnji u ruralnim zajednicama, dok je Todo Terzić iz NALED-a predstavio mogućnosti povezivanja platforme AgroLife s dronovima, senzorima i digitalnim feromonskim klopkama s ciljem smanjenja troškova i povećanja prinosa.

Iskustvo iz Hrvatske koje su predstavili prof. dr. sc. Ivan Plaščak i prof. dr. sc. Mladen Jurišić sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek ukazalo je i na jedan od ključnih izazova: gotovo 60 posto analiziranih poljoprivrednih gospodarstava još je u ranim fazama digitalne transformacije, dok samo oko pet posto doseže transformativnu fazu. Njihovi rezultati pokazali su da za digitalnu transformaciju nije dovoljno posjedovati tehnologiju već je ključno razvijati znanja i sposobnosti potrebne da se prikupljeni podaci koriste za donošenje odluka.

Zajednička poruka učesnika je da pojedinačni projekti digitalizacije trebaju prerasti u dugoročna i dostupna rješenja jer ključ digitalne transformacije poljoprivrede nije u tome koliko podataka možemo prikupiti nego koliko dobrih odluka na osnovu njih možemo donijeti. Među ključnim zaključcima konferencije istaknuta je potreba da Bosna i Hercegovina najprije napravi temeljnu inventuru poljoprivrednih resursa i podataka, a zatim razvija digitalne karte i infrastrukturu na kojima će se temeljiti edukacija i uvođenje novih tehnologija.

Do 2030. godine, kao prioriteti su izdvojeni uspostavljanje odgovarajućeg zakonodavno-pravnog okvira, jačanje poljoprivrednih savjetodavnih službi i snažnije povezivanje javnog sektora, nauke, fakulteta, privrede i poljoprivrednih proizvođača. Pametna poljoprivreda trebalo bi da bude ugrađena kao jedan od stubova dugoročnog razvoja sektora, uz sinergiju javnog i privatnog sektora. Poručeno je i da se pred ulazak u evropske integracije pruža velika prilika, ali i odgovornost: najprije treba znati šta imamo, šta nam nedostaje i šta zaista treba unaprijediti, kako bi dostupna evropska sredstva bila usmjerena u projekte koji donose mjerljive rezultate.

Konferencija je povezala predstavnike nauke, javnog i privatnog sektora, razvojnih organizacija i poljoprivredne proizvođače a u uvodnom dijelu učesnicima su se obratili akademik Dejan Milošević, Hannah Chen (GIZ), Suada Hadžić (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Danijela Mirjanić (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije) i predstavnica Privredne komore RS.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.