Komisija PSBiH traži reformu akreditacije i javni registar diploma zaposlenih u institucijama BiH

Izvještaj se odnosi na javno saslušanje novinara, istraživača, rukovodstva i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, v. d. rektora Evropskog univerziteta KALOS Tuzla, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

Komisija je predložila više zaključaka, među kojima je i stav da obrazovanje ne smije biti biznis, već javni interes od najvišeg značaja, te da sva ostvarena sredstva u visokoškolskom obrazovanju trebaju biti usmjerena na nastavni proces, naučnoistraživački rad, razvoj nastavnog kadra i unapređenje uslova studiranja.

Jednim od zaključaka pozivaju se nadležne zakonodavne institucije da propišu obavezu svim visokoškolskim ustanovama da najmanje jednom godišnje javno objavljuju spisak diplomiranih studenata, magistara i doktora nauka koji su stekli zvanje u prethodnoj akademskoj godini, s podacima o studijskom programu, stečenom zvanju i datumu izdavanja diplome, u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka.

Predloženo je i da Vijeće ministara BiH i nadležne institucije pokrenu sveobuhvatnu reformu sistema akreditacije, kontrole kvaliteta i nadzora nad visokoškolskim ustanovama, uključujući preispitivanje uloge, nadležnosti i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH.

Komisija traži i da Vijeće ministara BiH u roku od 90 dana pripremi i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi prijedlog zakonskog rješenja ili drugih mjera za uspostavljanje javnog registra svih zaposlenih u institucijama BiH. Taj registar bi sadržavao podatke o stručnoj spremi, nazivu visokoškolske ustanove na kojoj je diploma stečena, kao i godini sticanja diplome, u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka.

Jednim od zaključaka pozivaju se Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, nadležna tužilaštva, porezne uprave, inspekcije i drugi nadležni organi da, u okviru svojih nadležnosti, poduzmu aktivnosti radi utvrđivanja eventualne krivične, koruptivne i finansijske odgovornosti u oblasti visokog obrazovanja.

To se, kako je navedeno, odnosi na nezakonito stjecanje i izdavanje diploma, zloupotrebe u postupcima akreditiranja i licenciranja, kao i ispitivanje novčanih tokova visokoškolskih ustanova kod kojih su utvrđene ozbiljne nepravilnosti.

Predloženo je i da nadležne zakonodavne institucije razmotre mogućnost da se studijski programi iz oblasti medicine, zdravstva, pedagoških i nastavničkih, kao i pojedinih tehničkih nauka od posebnog javnog značaja, izvode isključivo na javnim visokoškolskim ustanovama dok se ne uspostave efikasni i kontinuirani kontrolni mehanizmi u sistemu visokog obrazovanja.

Predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović kazao je da je riječ o, kako je naveo, zastrašujućim razmjerama problema u obrazovanju.

- Radi se o trgovini diplomama, kupovini znanja, nenormalnoj gladi za profitom ljudi koji ne prezaju od toga da se zbog novca igraju s najvećim potencijalom društva u kojem živimo, a to su znanje i obrazovanje - rekao je Borenović.

Ocijenio je da je ovo posljednji trenutak da institucije na svim nivoima ozbiljno reagiraju, dodajući da će, ukoliko se dozvoli da takve pojave prođu bez adekvatne reakcije, društvo postati besmisleno.

Govoreći o slučaju Evropskog univerziteta KALOS Tuzla, Borenović je naveo da su nadležne institucije Tuzlanskog kantona 2022. godine oduzele licencu medicinskom fakultetu tog univerziteta, ali da je, prema informacijama iznesenim tokom javnog saslušanja, uprkos tome nastavljen upis studenata.

- Bez obzira što im je oduzeta licenca, oni upisuju 2024./2025. školske godine 181 studenta medicine na tom privatnom univerzitetu, gdje taj upis košta 10.000 KM - rekao je Borenović.

Dodao je da Komisija raspolaže i informacijama o sličnim slučajevima u drugim dijelovima BiH, uključujući Bosansko-podrinjski kanton Goražde, te ocijenio da nadležne institucije moraju reagirati kako bi se zaštitio sistem visokog obrazovanja.

Poslanica Rejhana Dervišević kazala je da je njen prijedlog za hitnu proceduru izmjena Zakona o zaštiti ličnih podataka bio u skladu sa zaključcima Komisije, jer bi, prema njenim riječima, predstavljao antikoruptivni mehanizam.

- Vrijeme je da konačno upalimo svjetlo tamo gdje vlada mrak, a najgušći mrak je tamo gdje se prodaju i sakrivaju diplome - rekla je Dervišević.

Poslanik Midhat Čaušević ocijenio je da je ova tema dobila značaj i u javnom prostoru u BiH, te da je Komisija uradila posao koji su, kako je rekao, institucije trebale uraditi mnogo ranije.

Dodao je da je neprihvatljivo pozivati se na zaštitu ličnih podataka kako bi se prikrivale radnje koje su, prema njegovim riječima, pogubne za društvo.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.