Klimatski samit COP31 okuplja predstavnike gotovo 190 zemalja: U fokusu finansiranje i smanjenje emisija

Klimatski samit COP31 mora donijeti napredak i „opipljive rezultate za koje će ljudi moći vidjeti da su stvarni“, poručio je jedan od domaćina samita, dok se deseci svjetskih lidera i predstavnici gotovo 190 zemalja okupljaju u Turskoj na klimatskim pregovorima Ujedinjenih nacija.

Samit, koji počinje u ponedjeljak, održava se u trenutku kada se zemlje širom svijeta suočavaju s najjačim zabilježenim vremenskim fenomenom El Niño, dodatno pojačanim utjecajem fosilnih goriva. Očekuje se da će njegove posljedice odnijeti stotine hiljada života i prouzrokovati štetu vrijednu bilione dolara.

Očekuju se nesuglasice između bogatih i siromašnih zemalja oko toga ko treba snositi troškove posljedica klimatske krize, kao i zbog sporog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Temperature su ove godine oborile rekorde, premašivši granicu od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, čijem se ograničavanju teži Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine.

Siromašne zemlje traže finansiranje i zaštitu od klimatskih posljedica

Adão Soares Barbosa, predsjedavajući pregovaračke grupe najmanje razvijenih zemalja, koja okuplja 44 države, izjavio je da očuvanje mogućnosti ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stepeni, osiguravanje dostupnog i predvidivog klimatskog finansiranja, jačanje prilagođavanja i rješavanje gubitaka i šteta nisu politički izbori, već pitanja opstanka.

„Vjerodostojnost Pariškog sporazuma neće se mjeriti datim obećanjima, već ispunjenim obavezama i zaštićenim životima u ranjivim zemljama“, poručio je Barbosa.

Ovogodišnji pregovori imat će neuobičajeno dvojno domaćinstvo. Samit će se održati u turskoj Antaliji, dok će formalnim pregovorima predsjedavati Australija, nakon kompromisa postignutog prošle godine zbog konkurentskih kandidatura dviju zemalja.

Australski ministar za klimatske promjene i energetiku Chris Bowen, koji će predsjedavati pregovorima COP31, izjavio je za Guardian da samit mora donijeti konkretne rezultate u provođenju mjera za smanjenje emisija i osiguravanju finansiranja.

„Potrebni su nam opipljivi rezultati usmjereni na provedbu, za koje će ljudi moći vidjeti da su stvarni. Potreban nam je napredak, korak naprijed u odnosu na prethodne samite“, rekao je Bowen.

Australija također želi snažan i ambiciozan ishod pregovora koji će u prvi plan staviti probleme niskih pacifičkih ostrvskih država, za koje klimatska kriza predstavlja egzistencijalnu prijetnju.

„Moramo konačno dati veći značaj pitanjima koja su toliko važna našoj pacifičkoj porodici“, rekao je Bowen, upozorivši da samo 0,2 posto dostupnih globalnih sredstava za klimatsko finansiranje odlazi malim ostrvskim državama u razvoju za prilagođavanje klimatskim promjenama.

Međutim, klimatski aktivisti i više od 500 naučnika u Australiji poručili su da ta zemlja mora prestati odobravati nove rudnike uglja i plinske projekte ako želi izbjeći optužbe za licemjerje.

SAD ponovo bez zvanične delegacije

Jedan od značajnijih izostanaka sa samita bit će delegacija Sjedinjenih Američkih Država, koje drugu godinu zaredom odbijaju poslati zvanične predstavnike.

Prema riječima glasnogovornika Bijele kuće, administracija Donalda Trumpa ne želi učestvovati u „ekstremističkim klimatskim politikama“ koje podržavaju druge zemlje.

Trump je neposredno prije američkih izbora za Kongres izrazio zadovoljstvo velikom dobiti naftnih i plinskih kompanija usljed rata s Iranom, koji je pokrenuo i koji je doveo do povećanja životnih troškova širom svijeta.

„Baš me briga. Reći ću to: zarađujemo prokleto bogatstvo“, izjavio je predsjednik na nedavnom skupu u Georgiji.

Ipak, grupa od 20 demokratskih članova Kongresa doputovala je u Antaliju, ohrabrena velikim uspjehom svoje stranke na prošlosedmičnim izborima, koji će im omogućiti da otežaju Trumpove pokušaje ukidanja propisa o zagađenju i uskraćivanja finansijske podrške čistoj energiji.

Klimatska pravda i finansiranje u središtu pregovora

Zemlje u razvoju i organizacije civilnog društva nastojat će klimatsko finansiranje i pravdu staviti u središte pregovora COP31.

Rukiya Khamis, programska menadžerica za istočnu Afriku u organizaciji 350.org, upozorila je da stanovništvo te regije trpi razorne posljedice klimatske krize kojoj nije značajno doprinijelo.

„Od dugotrajnih suša do razornih poplava, gubimo domove, sredstva za život i pristup hrani i vodi. Ipak, novac potreban za odgovor na ove posljedice ostaje nedostupan mnogim zemljama i zajednicama koje su najviše pogođene“, rekla je Khamis.

Naglasila je da je nepravedno što oni koji su najmanje odgovorni za klimatsku krizu snose najveće troškove.

Ovog ljeta više od 50.000 ljudi u Evropi umrlo je zbog toplotnih valova, dok je gust dim od velikih šumskih požara zahvatio dijelove Sjeverne Amerike.

U Nepalu je urušavanje glečera izazvalo klizište koje je odnijelo više od 1.500 života, dok El Niño, koji su naučnici opisali kao zapanjujuće snažan, nastavlja jačati i još nije dostigao vrhunac.

Obnovljivi izvori energije kao odgovor na klimatsku i energetsku krizu

Iako je napredak u smanjenju globalnih emisija spor, rat s Iranom potaknuo je mnoge zemlje da fosilna goriva sve više posmatraju kao skupe energente osjetljive na poremećaje na tržištu, dok cijene obnovljivih izvora energije nastavljaju padati.

Izvršni sekretar Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama Simon Stiell izjavio je uoči samita da posljedice klimatskih promjena svake godine sve snažnije pogađaju stanovništvo i ekonomije širom svijeta.

„Gotovo sve velike ekonomije, kao i mnoge srednje i manje, sada klimatske mjere vide kao ključni pokretač ekonomskog rasta, zapošljavanja te pristupačne i sigurne energije“, rekao je Stiell.

Turska, kao domaćin samita, želi potaknuti veći broj zemalja na prelazak na električne tehnologije, poput električnih vozila i toplotnih pumpi, koje su znatno efikasnije od tehnologija zasnovanih na fosilnim gorivima.

Na pregovaračkom stolu bit će cilj da do 2035. godine električna energija čini 35 posto ukupne svjetske finalne potrošnje energije, iako se tom prijedlogu pojedine zemlje protive.

Australija i Turska suočene s izazovima ovisnosti o fosilnim gorivima

Obje zemlje domaćini COP31 u velikoj mjeri zavise od fosilnih goriva.

Australija je jedan od vodećih svjetskih izvoznika uglja i ukapljenog prirodnog plina. Laburistička vlada lijevog centra postavila je cilj postizanja neto nultih emisija stakleničkih plinova do 2050. godine, kao i proizvodnje više od 80 posto električne energije iz sunca i vjetra do 2030. godine.

Međutim, zemlja trenutno ne ostvaruje napredak potreban za ispunjavanje tih ciljeva.

Laburisti se suočavaju i s političkim pritiskom ponovo ojačane desničarske stranke One Nation, koja odbacuje klimatsku nauku. Ta stranka, zajedno s koalicijom Liberalne i Nacionalne stranke, želi ukinuti cilj postizanja neto nultih emisija.

Britanska ministrica energetike Miatta Fahnbulleh poručila je da klimatske promjene već imaju direktne posljedice po Ujedinjeno Kraljevstvo.

„Ovog ljeta svi smo to osjetili: klimatske promjene su ovdje, u Britaniji, sada. Nijedna zemlja ne može se sama izboriti s njima i zato je COP31 važan“, rekla je Fahnbulleh.

Dodala je da je odgovor na visoke račune za energiju i klimatske promjene isti – više čiste energije proizvedene u vlastitoj zemlji, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i topliji domovi.

„COP31 je pitanje britanskog nacionalnog interesa“, zaključila je, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.