Kina više nije glavni sigurnosni prioritet Pentagona

Kina više nije glavni sigurnosni prioritet Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u novoj Nacionalnoj odbrambenoj strategiji Pentagona, prenosi BBC.

U dokumentu, koji se objavljuje svake četiri godine, ističe se da je sigurnost teritorije SAD-a i zapadne hemisfere sada glavni fokus Ministarstva odbrane, uz napomenu da je Washington dugo zanemarivao „konkretne interese“ američkih građana.

Pentagon također navodi da će Sjedinjene Države ubuduće pružati „ograničeniju“ podršku svojim saveznicima.

Zaokret u odnosu na ranije strategije

Nova strategija dolazi nakon prošlogodišnje objave Nacionalne sigurnosne strategije SAD-a, u kojoj se navodi da se Evropa suočava s „civilizacijskim kolapsom“ te u kojoj Rusija nije predstavljena kao prijetnja Sjedinjenim Državama. Moskva je tada saopćila da je dokument „uglavnom u skladu“ s njenom vizijom.

Za razliku od toga, Nacionalna odbrambena strategija iz 2022. godine označila je „višedimenzionalnu prijetnju“ Kine kao glavni odbrambeni prioritet SAD-a. Još ranije, u dokumentu iz 2018. godine, Kina i Rusija bile su opisane kao „revizionističke sile“ i „centralni izazov“ američkoj sigurnosti.

Trumpova politika dodatno potvrđena

Dokument na 34 stranice, objavljen u petak, u velikoj mjeri potvrđuje političke stavove koje je administracija predsjednika Donalda Trumpa zauzela tokom prve godine povratka na vlast.

U tom periodu, Trump je naredio hapšenje predsjednika Venecuele Nicolása Madura, izveo napade na navodne brodove povezane s trgovinom drogom u istočnom Pacifiku i Karibima te nedavno izvršio pritisak na američke saveznike u vezi s kupovinom Grenlanda.

Strategija ponavlja da će Pentagon „garantirati vojni i komercijalni pristup SAD-a ključnim strateškim područjima, posebno Panamskom kanalu, Zaljevu Amerike i Grenlandu“.

„Kraj utopijskog idealizma“

U dokumentu se navodi da će pristup Trumpove administracije biti „fundamentalno drugačiji od grandioznih strategija poslijeratnih administracija nakon Hladnog rata“.

„Dosta s utopijskim idealizmom; vrijeme je za hladni realizam“, navodi se u strategiji.

Odnosi s Kinom bez konfrontacije

Odnosi s Kinom trebali bi se voditi kroz „snagu, a ne konfrontaciju“. Cilj, kako se navodi, „nije dominirati Kinom, niti je gušiti ili ponižavati“.

Za razliku od ranijih verzija strategije, u dokumentu se ne spominje Tajvan, samoupravni otok koji Kina smatra dijelom svoje teritorije. Ipak, navodi se da SAD želi „spriječiti bilo koga, uključujući Kinu, da dominira nad nama ili našim saveznicima“.

Krajem prošle godine Sjedinjene Američke Države su najavile veliku prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, što je izazvalo kineske vojne vježbe oko otoka.

Nacionalna obrambena strategija i analiza Irana

Strategija sadrži i analizu Irana. Dokument upozorava da bi Iran mogao ponovno pokušati razviti nuklearno oružje te naglašava da Teheran ima „krv Amerikanaca na svojim rukama“. Također se obećava američka podrška Izraelu, kojeg dokument opisuje kao „uzornog saveznika“, prenosi Reuters.

Raspoređivanja snaga na Bliskom istoku, uključujući udarnu skupinu američkog nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima, omogućavaju SAD-u bolje obrambene opcije u trenutku visokih tenzija. Pentagon također navodi da, iako je Iran pretrpio neuspjehe u posljednjim mjesecima, nastoji obnoviti svoju vojnu moć, ostavljajući otvorenu mogućnost „ponovnog pokušaja da dobije nuklearno oružje“.

Visoki iranski dužnosnik upozorio je da će svaki američki napad na Iran smatrati sveopćim ratom. Čak i uz prisustvo američkih trupa, dokument Pentagona naglašava da Izrael može biti dodatno osnažen da se brani.

Veći teret za saveznike

Strategija poziva na veće „dijeljenje tereta“ među američkim saveznicima, uz ocjenu da su partneri bili „zadovoljni“ time da Washington „subvencionira njihovu odbranu“.

Istovremeno se negira da to predstavlja zaokret ka izolacionizmu.

„Naprotiv, riječ je o fokusiranom i istinski strateškom pristupu prijetnjama s kojima se naša država suočava“, navodi se, uz poruku da SAD ne želi poistovjećivati američke interese s interesima ostatka svijeta.

Saveznici, posebno u Evropi, trebali bi „preuzeti vodeću ulogu u suočavanju s prijetnjama koje su za njih ozbiljnije nego za SAD“.

Rusija i Sjeverna Koreja

Rusija, koja je prije gotovo četiri godine pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, opisana je kao „uporna, ali upravljiva prijetnja istočnim članicama NATO-a“.

Strategija također predviđa „ograničeniju“ ulogu SAD-a u odvraćanju Sjeverne Koreje, uz ocjenu da je Južna Koreja „sposobna preuzeti primarnu odgovornost“ za tu zadaću.

Upozorenja na promjenu svjetskog poretka

Ranije ove sedmice, kanadski premijer Mark Carney izjavio je na Svjetskom ekonomskom forumu da se stari svjetski poredak „neće vratiti“, pozivajući srednje sile poput Južne Koreje, Kanade i Australije da se udruže.

„Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nismo za stolom — mi smo na meniju“, rekao je Carney u Davosu.

U isto vrijeme, francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je na „pomak ka svijetu bez pravila“.

federalna.ba