Kandić: Nema napretka dok Srbija misli da može diktirati odnose u regiji

Studentska lista, koja je pobijedila na izborima u Srbiji, najavila je da će preispitati i imovinu političara iz Bosne i Hercegovine u toj zemlji. Šta bi se sve moglo naći pod istragom, kakav će biti odnos nove vlasti u Srbiji prema susjedima i suočavanju s prošlošću, ali i kakve promjene očekuju medijski i politički prostor, govorila je za Dnevnik 2 Federalne televizije Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo i aktivistkinja za ljudska prava iz Beograda.

Govoreći o mogućim istragama i promjenama u radu institucija nakon izbora, Kandić je ocijenila da se u Srbiji već primjećuju određena pomjeranja, posebno u djelovanju policije i tužilaštva. Ipak, upozorila je da još nije jasno hoće li institucije raditi nezavisno, u skladu sa zakonom i bez političkih pritisaka.

„I mi ovdje u Srbiji, koji pratimo sve što se događa i suočeni smo s tim, vidimo različita kretanja. Najviše se primjećuje djelovanje policije, a tužilaštva počinju raditi. Ipak, još je teško zaključiti hoće li to zaista biti tužilaštva koja će raditi u skladu sa zakonima, bez političkih pritisaka. U ovom trenutku teško je predvidjeti kako će se stvari razvijati. Možda će biti usvojena nova strategija u odnosu na sva ta preispitivanja, jer informacije koje se pojavljuju pokazuju da je država zapravo velika ruševina, da se novac iznosio i još uvijek iznosi te da u tom smislu ništa nije zaustavljeno“, kazala je Kandić.

Novi odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine

Govoreći o odnosu nove vlasti u Srbiji prema vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, koja je najavila nove neustavne akte, Kandić je kazala da je riječ o složenom pitanju. Ohrabrujućim smatra to što su studenti tokom predizborne kampanje pokušali uspostaviti komunikaciju i s građanima u Bosni i Hercegovini, ali su, nakon što su naišli na veliko negodovanje, odustali od daljnjih pokušaja.

„Dobro je što su studenti željeli napraviti prohodnost i otvoriti prostor i prema RS-u u Bosni i Hercegovini. U okviru predizborne kampanje pokušali su otići u neke gradove i govoriti o svom programu. Naišli su na veoma veliko negodovanje i dobro je što su sve to zaustavili i više nisu pokušavali ulaziti u Bosnu i Hercegovinu kako bi svom narodu, kako su rekli, objašnjavali šta se ovdje događalo“, navela je Kandić.

Dodala je da je teško predvidjeti kako će se odnosi razvijati, ali da je važno što pojedini kandidati sa Studentske liste kao jedan od prioriteta ističu uspostavljanje dobrih odnosa sa susjedima i okupljanje regije oko zajedničkih interesa.

„To mi se čini jednim od najurgentnijih izazova za Studentsku listu, za sve koji su učestvovali i doprinijeli pobjedi – da se taj odnos promijeni. Nema napretka ako Srbija zadrži odnos u kojem se ponaša kao da je nadmoćna i kao da diktira političke, društvene i ljudske odnose u regiji“, istakla je.

Kandić smatra da su promjene u Srbiji dio šireg političkog i društvenog procesa koji se odvija i u drugim zemljama.

„Iskreno, sve se nekako sklopilo. Ove pobjede u Kongresu, iako ono što se događa u Kongresu još ne utječe na State Department, što je velika nepoznanica, zatim ono što se dogodilo u Mađarskoj i u Srbiji – sve je to nešto novo. U ovom trenutku predstavlja nadu da će biti bolje i drugačije. Tu je i pobjeda u Švedskoj, gdje su ljudi s dobrom strategijom i jasnom vizijom vrijednosti pobijedili. Sve to zajedno izgleda kao svjetska pobuna protiv višegodišnjeg užasnog stanja u kojem živi cijeli svijet“, ocijenila je.

Suočavanje s prošlošću tek predstoji

Jedno od pitanja koje će, prema mišljenju Kandić, nova vlast u Srbiji morati otvoriti jeste odnos prema genocidu u Srebrenici, opsadi Sarajeva, prijedorskim logorima i drugim zločinima počinjenim u BiH. Smatra da će se ta pitanja naći na dnevnom redu nakon konstituisanja parlamenta i drugih institucija vlasti.

Kao ohrabrujući znak izdvojila je činjenicu da među prisutnima na državnoj sahrani Ratka Mladića, osuđenog za genocid, nije bilo grupe studenata.

„To je dobar znak u odnosu na ono što se događalo prethodnih godina. Vidjeli smo koliko je propagandna mašinerija vlasti uspjela mladima usaditi mišljenje da su osobe osuđene za genocid i zločine protiv čovječnosti zapravo srpski heroji jer su navodno branile srpski narod od onih koji su htjeli počiniti genocid“, kazala je Kandić.

Ipak, upozorila je da stavovi pojedinih predstavnika Studentske liste o presudama i ulozi historičara ne znače i suštinsko otvaranje pitanja odgovornosti za zločine.

„Jedan od predstavnika Studentske liste kazao je: 'Presude su presude, historičari će se time baviti.' Ali niko nije ušao u to područje koje je potpuno zacementirano. Prethodna vlast napravila je jasne odstupnice u odnosu na Haški tribunal, presude, genocid i sve druge zločine, kao i u odnosu na ono što se događalo na Kosovu. Sve to zahtijeva potpuno novi pristup i novu strategiju“, istakla je.

Kandić očekuje da bi profesori univerziteta koji će biti među poslanicima sa Studentske liste mogli imati važnu ulogu u otvaranju pitanja kritičkog preispitivanja prošlosti.

„Vjerujem da će profesorska obaveza da postavljaju pitanja koja zadiru u kritičko preispitivanje prošlosti biti važna. Nadam se da neće šutjeti, nakon što su podržali studente i postali dio institucija koje su se odbranile od režima. Vjerujem da će među poslanicima i članovima vlade biti onih koji će shvatiti koliko je upravo to pitanje važno za istinsku transformaciju odnosa prema prošlosti i budućnosti“, kazala je.

Osvrćući se na stanje u Bosni i Hercegovini, Kandić je poručila da su za očuvanje suvereniteta i promjene u društvu potrebni snažniji angažman akademske zajednice i studenata.

„Koristeći upravo ovo iskustvo iz Srbije, mislim da se u Bosni i Hercegovini moraju probuditi akademske zajednice, kao što su se probudile u Srbiji. Također, studenti moraju postati snažna društveno-politička snaga koja će braniti suverenitet Bosne i Hercegovine. Moraju znati šta se dogodilo. To je najkomplikovanije pitanje jer je obrazovni sistem u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine potpuno različit. Stvaranje nove snage koja će imati takvu ulogu veliki je izazov, ali je neophodno“, ocijenila je.

„Ljepota različitosti u BiH je srušena“

Govoreći o vrijednostima koje Bosna i Hercegovina može ponuditi Evropi u vremenu jačanja radikalne desnice i isključivanja različitosti, Kandić je kazala da je ratom uništena jedna od najvažnijih vrijednosti bosanskohercegovačkog društva – zajednički život.

„Ta predivna ljepota različitosti u Bosni i Hercegovini je srušena. To je najtužnije što se dogodilo. Evropa i cijeli svijet nisu vidjeli koliko je ta različitost bila temelj odnosa među ljudima. To je bilo nešto najljepše. Svi smo obožavali Bosnu i te odnose u Bosni. Kada neko kaže da je Bosanac, to je bilo nešto najljepše – kao da vas poziva u svoju kuću, da razgovarate i da vam bude lijepo. Sve je to strašno urušeno“, kazala je.

Očekuje da mladi, uz podršku roditelja i profesora, ponovo otvore pitanje vrijednosti zajedničkog života kakav je postojao prije rata. Smatra da se od postojećih institucija teško može očekivati da pokrenu takve promjene.

„Informer ne posustaje"

Kandić se osvrnula i na ulogu medija koji su podržavali vlast Aleksandra Vučića, među kojima su Pink, Informer, Kurir i Arena. Ocijenila je da je profesionalnost novinara ozbiljno dovedena u pitanje, posebno zbog naglih promjena u načinu izvještavanja pojedinih medija.

„Čini mi se da je dovedena u pitanje profesionalnost novinara. Na brojnim televizijama koje su podržavale Vučića odjednom dolazi do zaokreta. Novinari koji su do jučer iznosili užasne stavove i koristili uvredljive nazive sada mirnim tonom govore nešto sasvim drugo. To je čudno. Prvo se moramo zapitati kakvo smo mi to društvo u kojem je jedan dan novinar neko ko mrzi druge, a već sljedećeg dana odriče se svega toga“, kazala je.

Informer je, prema njenoj ocjeni, i dalje najveća podrška bivšem predsjedniku Srbije, a u njegovom okruženju nalazi se manja grupa ljudi koji su, kako tvrdi, dobro plaćeni za takav angažman.

„Informer ne posustaje. To je najveća podrška bivšem predsjedniku Srbije. Kada pogledate ko je okupljen oko Informera, riječ je o grupi od 30 do 40 ljudi koji su očito dobro plaćeni i koji će nastaviti s tim radom. Nisam za zabranu takve televizije, ali jesam za vrlo jasna pravila o tome šta je zadatak novinara. Da ne komentariše i ne iznosi ocjene, nego da u informativnim emisijama prenosi informacije. To je suština. Pokazalo se da se Vučićeva propagandna mašinerija ruši“, istakla je Kandić.

Govoreći o mogućem usklađivanju vanjske politike Srbije s politikom Evropske unije, posebno u kontekstu odnosa prema Rusiji, Kandić je kazala da su poruke pojedinih predstavnika Studentske liste zasad neodređene.

„Veoma bih voljela da mogu reći kako već čujemo jasne i odlučne poruke onih koji su na Studentskoj listi da Srbija treba uskladiti svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom Evropske unije. Ali to se ne čuje. Umjesto toga, čuje se jasan stav: evropske integracije – da, sankcije Rusiji – ne“, navela je.

Dodala je da ostaje otvoreno pitanje šta stoji iza takvog stava – strah od mogućih posljedica po snabdijevanje energentima i socijalnu stabilnost ili nastavak dosadašnje politike bliskosti s Rusijom.

„Vidjet ćemo je li riječ o strahu da narod ostane bez grijanja, da nastupi smrzavanje i dođe do socijalne pobune, ili je to stara priča da je Srbija bliska Rusiji pa će istrpjeti i mraz i zimu, ali će ostati vjerna Rusiji“, zaključila je Kandić.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.