Kako su ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu produbili sukob Zelenskog i Trumpa

Odnosi američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog posljednjih sedmica naglo su se pogoršali, a nesuglasice oko ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu izazvale su zabrinutost zbog mogućeg ugrožavanja američke podrške Kijevu.

Iako su odnosi dvojice predsjednika godinama bili napeti, Trumpovo nezadovoljstvo ukrajinskim napadima na ruska postrojenja za proizvodnju dizela dodatno je produbilo razdor, piše Reuters.

Trump je još tokom prvog predsjedničkog mandata pokazivao suzdržanost prema američkom vojnom angažmanu u Ukrajini. Prema riječima bivšeg visokog zvaničnika njegove administracije, 2017. godine nevoljko je odobrio prodaju protivtenkovskih projektila Javelin Kijevu.

– Nije smatrao da je to ključni američki interes. Za njega je to bilo evropsko pitanje – rekao je bivši zvaničnik, koji je želio ostati anoniman.

Prvi veliki sukob Trumpa i Zelenskog dogodio se 2019. godine, kada je Trump tokom telefonskog razgovora tražio od ukrajinskog predsjednika da pokrene istragu protiv Joea Bidena i njegovog sina Huntera, u kontekstu američke vojne pomoći Ukrajini. Taj slučaj doveo je do prvog postupka opoziva Trumpa.

Napadi na ruska postrojenja dodatno zaoštrili odnose

Najnovije nesuglasice povezane su s ukrajinskim napadima na rusku infrastrukturu za proizvodnju dizela, u trenutku kada su globalne cijene energenata naglo porasle nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana u februaru.

Visoke cijene goriva i inflacija predstavljaju politički izazov za Trumpove republikance uoči međuizbora zakazanih za 3. novembar.

Trump je 13. septembra javno pozvao Ukrajinu da obustavi napade na ruska postrojenja za proizvodnju dizela, dok je državni sekretar Marco Rubio upozorio i na ukrajinske napade na pošiljke nafte povezane sa SAD-om.

Kijev je odbio obustaviti napade, tvrdeći da su udari dronovima dugog dometa jedan od rijetkih načina da odgovori na višegodišnje rusko bombardovanje.

Trump je 9. oktobra objavio dogovor o kupovini ruskog dizela te privremeno ublažio sankcije kako bi omogućio njegov plasman na svjetsko tržište.

Suriya Jayanti, bivša američka zvaničnica i saradnica istraživačkog centra Atlantic Council, ocijenila je da se ruski napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu nastavljaju uprkos Trumpovoj najavi energetskog primirja 11. oktobra.

– Svima u Kijevu jasno je da cilj zapravo nije energetsko primirje, nego nastojanje da se oslabi Ukrajina i Rusiji osigura odlučujuća prednost – izjavila je Jayanti.

Prijetnje obustavom obavještajne saradnje

Zelenski je izjavio da su američki zvaničnici upozorili ukrajinske vojne predstavnike da bi nastavak napada na rusku energetsku infrastrukturu mogao dovesti do prekida razmjene obavještajnih podataka.

Međutim, američki zvaničnik upoznat sa situacijom osporio je takve tvrdnje, navodeći da Washington nije povećao pritisak na Ukrajinu.

Dodatnu zabrinutost u Kijevu izazvali su poremećaji u radu satelitskog sistema Starlink, koji su privremeno otežali ukrajinske operacije dronovima.

Trump je u četvrtak izjavio da je od direktora kompanije SpaceX Elona Muska zatražio ponovno uspostavljanje ukrajinskog pristupa tom sistemu.

Novi pregovori najavljeni za novembar

Uprkos pogoršanju odnosa, diplomatski napori za okončanje rata se nastavljaju, iako dosadašnji razgovori nisu donijeli konkretne rezultate.

Tokom pregovora u Oslu 20. oktobra Ukrajina je predstavila nove prijedloge, dok je Trumpov zet i izaslanik Jared Kushner ponovio zahtjev da Kijev prestane napadati ruske rafinerije dizela.

Dan kasnije američki izaslanik Steve Witkoff sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Putin je pristao osloboditi pritvorenog američkog državljanina Stephena Hubbarda, što su dvije zemlje opisale kao gest dobre volje.

Zelenski je u petak najavio da bi se pregovarači Ukrajine, Rusije i SAD-a trebali sastati u Abu Dhabiju tokom prve polovine novembra.

Taj sastanak mogao bi otvoriti put i eventualnim razgovorima lidera triju zemalja. Posljednji mirovni pregovori uz američko posredovanje održani su u februaru.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.