Kako stati ukraj obijesnoj vožnji: novčanim kaznama ili promjenom svijesti?

Prilog: Jasmina Šukalić

Na putevima u Bosni i Hercegovini tokom prošle godine dogodilo se čak više od  42.700 saobraćajnih nesreća, što znači da u prosjeku bilježimo 117 nesreća svaki dan. Ono što najviše zabrinjava jeste porast smrtnosti za gotovo 30 posto. U ovim nesrećama poginulo je 288 osoba, dok je više od 11.500 teže ili lakše povrijeđeno. Da bi se stalo ukraj saobraćajnoj anarhiji, na snagu su stupile dugoočekivane izmjene državnog Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja, koje prvi put uvode rigorozne kazne za obijesnu vožnju. Mogu li kazne i do pet hiljada maraka promijeniti svijest vozača ili rješenje, ipak, leži u saobraćajnoj kulturi koju moramo učiti od malih nogu?

Bosna i Hercegovina i dalje drži neslavne rekorde kada je u pitanju sigurnost na putevima, a najnoviji zvanični podaci na nivou cijele države pokazuju alarmantan porast broja saobraćajnih nesreća i milionske prekršaje u tekućoj godini. Kao krovni, jedinstveni odgovor države, na snagu su stupile rigorozne izmjene državnog Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja BiH, koje kroz definiciju „obijesne vožnje“ predviđaju kazne i do pet hiljada maraka, pa čak i privremeno ili trajno oduzimanje vozila od višestrukih povratnika. Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke:

"Svakome se može desiti na odgovarajućem mjestu da prekorači brzinu i da dobije kaznu. Međutim, ne može se desiti normalnom vozaču da prekorači 40 km prekoračenja. To je zaista previše. I ne bih se složio da su to mjere koje će puniti budžete. To su zaista mjere koje će skloniti ove bahate vozače sa saobraćajnica."

Međutim, visoke novčane kazne su samo jedna strana medalje. Ovakva statistika ne može biti promijenjena bez sistemske promjene svijesti. Bosna i Hercegovina, prema evropskim standardima, ima najgoru stopi smrtnosti. Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija BiH:

"Smanjenje smrtnosti na našim cestama, među najgorima smo u Evropi. Djeca moraju od ranog svog obrazovanja, od najnižih razreda, početi da uče nešto što se zove kultura u saobraćaju."

Dok nadležni traže dugoročna rješenja kroz državne institucije, građani se na ulicama bh. gradova svakodnevno suočavaju s osjećajem nesigurnosti. Pored neodgovornih vozača automobila, novi i rastući izazov na cestama i pješačkim zonama postali su alternativni vidovi prijevoza, koje često koriste bez adekvatne kontrole i jasnih pravila.

"Imamo to pravo da vozimo i sve, ali tako smatram da trebamo odgovornost preuzeti na sebe, jer moramo paziti kako pješake, tako i druge učesnike u saobraćaju. Definitivno se ne osjećam sigurno, prvenstveno jer svakodnevno se susrećem sa djecom na električnim romobilima koji prolaze ogromnom brzinom i smatram da prvenstveno ugrožavaju sebe pa i učesnike u saobraćaju."

Izmjene državnog zakona dale su policajcima u cijeloj Bosni i Hercegovini mogućnost većeg sankcionisanja. Ipak, zaključak struke, ali i javnosti, ostaje jedinstven: sigurne ceste nećemo imati sve dok se odgovornost ne prebaci na svakog pojedinca – od pješaka i vozača romobila do onih za volanom automobila.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.