Kako bi Evropa mogla odgovoriti na Trumpove carine za Grenland?

Prijetnja Donalda Trumpa u subotu da će uvesti carine osam evropskih zemalja osim ako podrže njegov plan kupovine Grenlanda izazvala je šok. Američki predsjednik je rekao da će od 1. februara uvesti porez od 10% na uvoz u SAD, koji bi od ljeta mogao porasti na 25% ukoliko ne bude postignut dogovor. Nije jasno da li bi ove carine bile dodate postojećim porezima.

Francuska i Njemačka – dio grupe osam zemalja koja uključuje i Veliku Britaniju, Dansku, Norvešku, Švedsku, Nizozemsku i Finsku – rekle su da Evropska unija (EU) treba biti spremna djelovati ako Trump sprovede svoj plan. Ali koje opcije Evropa ima za odgovor?

Može li Evropa uzvratiti carinama?

Manje od šest mjeseci ranije, SAD i EU su dogovorili sporazum koji je trebao stabilizovati transatlantsku trgovinu i pružiti sigurnost poslovanjima i potrošačima.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je iz Škotske donijela dogovor o carinama od 15% na sve što EU prodaje SAD-u – mnogo bolje od prijetnje SAD-a od 30%.

Brisel je pripremio i paket carina koji bi stupio na snagu ako se ne postigne dogovor sa SAD-om. Paket uključuje carine na sve, od stoke i dijelova za avione do viskija, ukupno u vrijednosti od 93 milijarde eura američkih proizvoda koje SAD izvozi u EU.

Visok nivo dogovora značio je da su ti porezi suspendovani dok se detalji razrađuju, a Evropski parlament je trebao ratifikovati EU-SAD sporazum sljedeće sedmice.

Ali nekoliko sati nakon Trumpove prijetnje, uticajni njemački poslanik Manfred Weber rekao je da "odobrenje u ovom trenutku nije moguće". Bez saglasnosti EU za prošlogodišnji dogovor i produženja suspenzije, carine na 93 milijarde eura američkih proizvoda stupaju na snagu 7. februara.

To bi moglo izazvati političku reakciju u SAD-u protiv Trumpa od strane kompanija koje izvoze u Evropu.

Što se tiče njegovih prijetnji carinama samo nekim, a ne svim EU zemljama, komisija je rekla da je to tehnički moguće, ali vrlo teško za implementaciju zbog višestrukog prelaska granica Unije prije izvoza u SAD.

Portparol Evropske komisije Olof Gill rekao je da će Brisel "učiniti sve što je potrebno da zaštiti ekonomske interese EU", ali da bi carine na kraju samo štetile firmama i potrošačima s obje strane Atlantika.

"Trgovinska bazooka"

Takozvana "trgovinska bazooka" – službeno poznata kao Instrument protiv prisile (ACI) – je zakon koji omogućava EU da reaguje na ekonomski pritisak zemalja koje nisu članice Unije. Prijetnja veoma ozbiljnim posljedicama postoji ukoliko te zemlje pokušaju nametnuti svoju volju EU ili njenim članicama.

Specifično, ciljaju se trgovinske i investicione mjere zemalja koje se smatra da ometaju "legitimne, suverene izbore" EU ili njenih država članica.

Ovaj odgovor može uključivati širok spektar mjera, poput carina, ograničenja uvoza i izvoza, restrikcija u trgovini uslugama, kao i smanjen pristup bankama i tržištima kapitala. Na kraju, omogućava EU da blokira pristup većem dijelu jedinstvenog tržišta, ignorišući postojeće međunarodne ugovore.

Međutim, ovo je nuklearna opcija. Prava svrha bazooke je privući druge zemlje za pregovarački sto. Njeno stvarno korištenje moglo bi izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu unutar EU, pa se smatra posljednjom opcijom. Također, nije brza mjera. Komisija može potrošiti do četiri mjeseca na ispitivanje navodnog pritiska, dodatnih šest mjeseci na pregovore i procjenu mogućnosti odmazde. Članice EU zatim imaju do 10 sedmica da odobre akciju.

Dakle, čak i ako bi komisija sada povukla okidač, moglo bi proći godinu dana prije nego što bazooka bude upotrebljena.

Šta je sa Velikom Britanijom?

Premijer Sir Keir Starmer jasno je rekao da želi izbjeći trgovinski rat s Trumpom, gotovo isključujući trenutne protumjere. Iako je rekao da Trump ne bi trebao koristiti prijetnju carinama "protiv saveznika na ovaj način", dodao je: "Trgovinski rat nikome ne ide u korist."

Postoje i druge opcije za protumjere ako UK, EU i SAD ne postignu dogovor oko Grenlanda. Na primjer, Velika Britanija bi mogla povećati Porez na digitalne usluge, što bi moglo pogoditi velike američke tehnološke kompanije poput Amazona i Mete, vlasnika Instagrama, WhatsAppa i Facebooka.

Međutim, trenutno je mnogo nejasno, uključujući i legalnost nekih Trumpovih carina. Vrhovni sud SAD-a odlučuje da li je predsjednik prekoračio ovlaštenja uvodeći poreze prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama. To uključuje i tzv. "odmazdne" carine koje je Trump uveo prošle godine, po kojima američke firme uvozeći niz britanskih proizvoda plaćaju 10% poreza prilikom dolaska u SAD.

federalna.ba/BBC