Kākāpō se oporavlja: 90 mladunaca povećalo populaciju najteže papige na svijetu

Populacija kākāpōa, najteže papige na svijetu, prvi put nakon 75 godina premašila je 300 jedinki. Rekordna sezona razmnožavanja uslijedila je nakon obilnog rađanja plodova autohtonog novozelandskog drveta.

Ukupno 90 mladunaca zvanično je 1. septembra dodano u populaciju ovih kritično ugroženih ptica, čime je njihov ukupan broj porastao na 325 – najviše otkako su počeli napori na njihovom očuvanju.

„Smatra se da je posljednji put populacija premašila 300 jedinki možda bio prije čak 75 godina“, rekla je Deidre Vercoe, rukovoditeljica operacija programa za oporavak kākāpōa pri novozelandskom Odjelu za zaštitu prirode.

„Imali smo četverogodišnju pauzu između sezona razmnožavanja, tako da je sjajno što nakon toliko vremena konačno vidimo rast populacije.“

Jedina noćna papiga koja ne može letjeti

Kākāpō je jedina noćna papiga na svijetu koja ne može letjeti. Nekada su bile veoma rasprostranjene širom Novog Zelanda, ali je njihova populacija naglo opala nakon što su uvedeni predatori poput mačaka i tvorova.

Do početka 20. stoljeća bile su gotovo istrijebljene.

Program oporavka pokrenut je 1995. godine, kada je u prirodi preostala svega 51 jedinka. Od tada se suočava s brojnim izazovima, uključujući malu genetsku raznolikost, neplodnost i nisku stopu izlijeganja mladunaca.

Danas postoje tri populacije kākāpōa koje se razmnožavaju, a sve se nalaze na otocima bez predatora uz obalu Južnog otoka Novog Zelanda.

Obilje plodova pokrenulo rekordnu sezonu

Kākāpō se razmnožavaju samo svake dvije do četiri godine, kada autohtona stabla rimu proizvedu velike količine bobica. Zbog toga je obnova njihove populacije spora.

Ove godine, nakon četverogodišnjeg čekanja, obilna berba bobica rimu potaknula je ptice na razmnožavanje i rezultirala rekordnim brojem mladunaca.

„U prvim godinama programa oporavka bilo je potrebno 16 godina da se proizvede toliki broj mladunaca“, rekla je Vercoe.

Žive i do 80 godina

Smatra se da kākāpō može živjeti između 60 i 80 godina i težiti do četiri kilograma. Ove ptice poznate su i po svom neobičnom i zabavnom ponašanju.

Više od 100.000 ljudi pratilo je prijenos uživo jedne kākāpō dok je tokom sezone razmnožavanja spavala, jela i brinula o svom gnijezdu i mladuncima.

Papige kākāpō imaju neobične rituale parenja. Mužjaci se okupljaju na takozvanom „leku“, odnosno mjestu na kojem pokušavaju privući ženke proizvodeći karakterističan duboki zvuk nalik tutnjavi.

Zvuk nastaje iz zračnih vrećica u njihovim prsima dok mužjaci sjede u udubljenjima koja su iskopali u zemlji.

Duboki zvuk može putovati i do pet kilometara, a opisan je kao zvuk sličan nježno trzanoj žici violončela.

Nakon što odaberu partnera i pare se, ženke obično polažu između jednog i četiri jajeta. Ženka potom sama brine o jajima i izleglim mladuncima približno šest mjeseci.

Mladunci postaju samostalni nakon 150 dana

Kada napune 150 dana, mladunci razviju perje potrebno za samostalan život i smatraju se dovoljno nezavisnim da budu dodani u ukupnu populaciju.

Najmlađa kākāpō ove sezone razmnožavanja 2026. godine bila je ženka Awarua-A3, koja se izlegla 30. marta.

Modeli pokazuju da bi naredna sezona razmnožavanja mogla početi već 2028. godine, rekla je Vercoe.

„Dakle, iako ćemo odvojiti trenutak da zastanemo i osvrnemo se na ovu izuzetnu godinu, već gledamo prema 2028. i pripremamo se za ono što bi moglo uslijediti“, rekla je, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.