Kad Maduro postane teret: Vučić i Dodik traže opciju 'delete'

Dva dana nakon Trumpovog obećanog mira - nemir. Maduro, politički ogoljen kao diktator i zarobljenik SAD-a. Presedan koji je za jedne obračun s diktatorskim režimom, za druge napad na suverenu državu i urušavanje međunarodnog poretka koji može otvoriti novi val sukoba.

Nakon hapšenja Madura, opcija “delete” (briši) bila je najpoželjniji alat brojnim političarima koji su na fotografijama s uhapšenim venecuelanskim predsjednikom. Tu su i bivši predsjednik entiteta RS i aktuelni Srbije – Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, obojica u strahu, a kao ideološki istomišljenici autokrate Madura.

“Dodik – malo je to kompleksnija priča – bio je privržen jedino Vladimiru Putinu i Aleksandru Vučiću. U zadnje vrijeme igra neku dvosmislenu politiku i nastavlja s tom agresivnom rektorikom. Nismo vidjeli neku značajnu promjenu, osim što je povukao zakonske akte iz NSRS-a. Tako da Maduro za njega danas ne predstavlja ništa. Možda je bilo smisla da se slikaju, danas je situacija drugačija”, kaže profesor međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić.

No, nakon demonstracije sile Trumpa, čije su ustoličenje slavili - od Dodika ni tvita ni stava, za šta je, možda, i najodgovornija američka nagodba u kojoj su povučene sankcije protiv njega i funkcionera iz RS-a, a slika Madura im, ipak, opomena da obračun s Madurovim saveznicima jeste opcija. Isto je, dakle – nikako – reagovala i Željka Cvijanović, što se opet moglo i očekivati od politike koja je i preko Madura, tj. Venecuele pokušala zaustaviti usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a.

“U orkestriranoj kampanji protiv Rezolucije predsjednik Srbije se posebno zahvalio svom prijatelju Maduru za podršku koja je okončala s njihovih manje od 10 posto glasova protiv Rezolucije država članica UN-a. U svom oprobanom maniru, predsjednik Srbije je to proglasio pobjedom, koju smo mi, nakon toga, ovjekovječili postavljanjem spomenika ‘Cvijet Srebrenice’ ispred UN-a. Kao što su tada 'pobijedili' te pokazali svoje pravo lice i podršku međunarodnom pravu, tako su i danas Vučić i Maduro pobjednici i promotori istog 'međunarodnog prava’”, poručio je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

"Venecuela je bila u jednom momentu saveznik Srbije kad je glasala u njenu korist, a na štetu Bosne i Hercegovine. I u tom trenutku Venecuela jeste bila njen saveznik, ali nije nužno danas. To je bilo jedno vrijeme, a ovo danas je neko drugo vrijeme. Kladiti se na Madura danas - u figurativnom smislu to je mrtav konj", ističe Hadžikadunić.

Udarac u ratne bubnjeve, Srbi kao žrtve i oluje koje se spremaju - nastavak su Vučićeve odbrane od Madurove sudbine i poruka s bh. tla.

“Oni koji misle da smo naivni i da će moći raditi isto kao 1941, samo neka znaju jednu stvar. Sve ste uradili da me oborite s vlasti s drugim svjetskim faktorima. Milijarde ste uložili. Niste uspjeli. Ja nisam Slobodan Milošević. Niti sam naivan niti glup da vam vjerujem. Čuvamo mir, ali smo spremni da pružimo odgovor svakom agresoru. Toliko snažan odgovor da im više nikad ne padne napamet da dirnu u nas”, izjavio je Vučić danas u Trebinju prilikom otvaranja novoizgrađene bolnice.

Potvrda je to Vučićeve tvrdnje da je narušen međunarodni poredak, čime je uz dikatorske saveznike i sam stao u odbranu Madura upoređujući jednostranu američku akciju s onom legalnom i legitimnom Suda UN-a, tj. Tribunala u Hagu i izručivanjem Slobodana Miloševića. Pritom tobožnjom dosljednošću i principijelnošću zanemaruje osnovni princip upravo te dosljednosti, a to je sveobuhvatnost. Tako za Vučića 2. maj 1992. nije postojao. Tačnije, prvi predsjednik Predsjedništva također suverene i međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine bio je ili zadržan ili, još gore, legalno i legitimno kidnapovan.

federalna.ba