Južna Koreja isporučila Rusiji više od 176.000 tona goriva, među tankerima su i oni pod sankcijama

Gorivo se iz Južne Koreje u Rusiju doprema brodovima koji su pod sankcijama, dok Moskva pokušava osigurati zalihe usljed rata u Ukrajini, što, prema riječima jednog stručnjaka, „potkopava“ javnu podršku Seoula Kijevu.

Analiza lučkih evidencija i podataka o praćenju brodova koju je proveo Guardian pokazala je da je tokom jula i augusta više od 176.000 tona goriva, uglavnom dizela, utovareno u nekoliko južnokorejskih luka na sedam tankera koji su obavili 14 putovanja prema ruskom Dalekom istoku.

Tri broda bila su pod sankcijama Velike Britanije i Evropske unije, dok je jedan preuzeo teret putem pretovara s broda na brod u južnokorejskim vodama – metodom kojim se može prikriti porijeklo tereta i omogućiti brodovima da izbjegnu pristajanje na lučke terminale.

Stručnjaci upozoravaju na kršenje režima sankcija

„Šokantno je da su tankeri pod sankcijama EU-a ukrcavali gorivo u južnokorejskim lukama i prevozili ga u Rusiju“, rekao je Isaac Levi, analitičar Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), finskog think tanka.

„To potkopava režim sankcija i podršku Južne Koreje Ukrajini.“

Seoul je Ukrajini slao humanitarnu pomoć i nesmrtonosnu vojnu opremu, poput kaciga, pancirnih prsluka i vozila za razminiranje, a 2023. godine obećao je 2,3 milijarde dolara pomoći, uglavnom u obliku kredita.

Međutim, Južna Koreja već dugo nastoji uskladiti podršku Ukrajini sa željom da poboljša odnose s Rusijom. Seoul je tokom cijelog rata isključivao mogućnost direktnog slanja oružja Ukrajini, u skladu sa svojom praksom da ne isporučuje smrtonosno naoružanje zemljama koje su u ratu.

Moskva je signalizirala interes za obnovu odnosa s Južnom Korejom, uključujući trgovinske veze.

Iako trgovina gorivom uključuje brodove koji su pod sankcijama nekih zapadnih partnera Seoula, čini se da ona ne krši južnokorejske zakone. Vlastite mjere Južne Koreje protiv Rusije uglavnom se oslanjaju na kontrolu izvoza robe poput industrijskih mašina, elektronike i vozila.

Ipak, ove isporuke nose rizik da Seoul bude predstavljen kao slaba karika u zapadnim naporima da izvrše pritisak na Rusiju, dok su odnosi s Kijevom dodatno opterećeni zbog transfera dvojice sjevernokorejskih ratnih zarobljenika u Južnu Koreju, za koji Seoul tvrdi da je trebao ostati tajan.

Nije poznato ko je prodao gorivo

Nije jasno ko je bio vlasnik ili prodavao gorivo, što se ne može utvrditi iz evidencija južnokorejskih luka.

Najveći prevoznik, tanker Layla, koji je pod sankcijama, obavio je dva putovanja iz jugoistočne luke Ulsan prema Vladivostoku, isplovivši 19. jula i 10. augusta, pri čemu je ukupno prevezao 57.000 tona dizela.

Tokom prvog putovanja južnokorejskim vlastima prijavio je Vladivostok kao odredište, dok je tokom drugog naveo da plovi prema Niigati u Japanu.

Drugi tanker pod sankcijama, Astoria, koji plovi pod ruskom zastavom i također je pod australskim sankcijama, ukrcao je gotovo 11.000 tona goriva u Ulsanu 1. augusta. Kao odredište je prijavio Japan, prije nego što je otplovio prema Vladivostoku.

Treći tanker pod sankcijama, Chongchon, nije ni pristao u luku. Početkom augusta preuzeo je oko 26.000 tona goriva od tankera Celeste I, koji nije pod sankcijama, na sidrištu kod južnokorejske luke Yeosu, a potom se uputio prema Vladivostoku nakon što je kao odredište prijavio Singapur.

Vlasnici i upravljači četiri tankera nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Rusiji nedostaje kapaciteta za preradu nafte

Kapacitet Rusije za preradu nafte ozbiljno je narušen ukrajinskim napadima dronovima. Obim prerade u ruskim rafinerijama u junu je pao na najniži nivo u više od 20 godina, dok je proizvodnja dizela smanjena za gotovo 30 posto u odnosu na prošlu godinu, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) saopćila je da je Moskva primorana uvoziti naftne derivate kako bi snabdijevala „rusku ratnu mašinu“.

Prema podacima kompanije za pomorsku analitiku Kpler, među kupcima je bio Rosneft, ruska državna naftna kompanija koja je pod sankcijama Velike Britanije, SAD-a, EU-a i Australije, kao i NNK, ruska naftna grupacija čiji su vlasnik Eduard Khudainatov i jedna od njenih kompanija, NNK-Oil, pod britanskim sankcijama.

U augustu je Rusija morskim putem uvezla 368.000 tona naftnih derivata, što je više od sedam puta u odnosu na prethodni mjesec i najveća mjesečna količina od početka potpune invazije na Ukrajinu, prema podacima Kplera koje je analizirao CREA.

Južna Koreja učestvovala je sa 112.000 tona, odnosno 31 posto tog uvoza, što je čini drugim najvećim dobavljačem nakon Indije.

Izvoz iz Južne Koreje naglo povećan

Količina goriva utovarena u južnokorejskim lukama počela je naglo rasti u julu, upravo kada je predsjednik te zemlje Lee Jae Myung na samitu NATO-a u Turskoj obećao 100 miliona dolara za obnovu Ukrajine.

Istraživanje trgovinskog udruženja iz 2025. godine pokazalo je da je gotovo 80 posto južnokorejskih kompanija koje su prestale izvoziti u Rusiju nakon početka rata bilo spremno ponovo uspostaviti trgovinu s tom zemljom.

U martu, kada je rat s Iranom doveo do zatvaranja Hormuškog moreuza, Južna Koreja ograničila je izvoz određenih vrsta goriva i uvezla rusku naftnu sirovinu naphtha, uz izuzeće od američkih sankcija.

Britanija je 1. oktobra privremeno izuzela postojeće južnokorejske ugovore o isporuci plina od zabrane pomorskih usluga za ruski LNG, koja stupa na snagu u januaru 2027. godine.

Seoul i London nisu direktno komentarisali isporuke

Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje, koje je kontaktirano u vezi s isporukama i tankerima pod sankcijama, nije direktno odgovorilo na pitanja.

U saopćenju je navedeno da kao „odgovorna članica međunarodne zajednice, vlada podržava i aktivno učestvuje u međunarodnim naporima da se pomogne okončanju rata u Ukrajini i omogući mirna obnova“.

Ministarstvo je navelo da je Južna Koreja proširila kontrolu izvoza prema Rusiji na osnovu Zakona o vanjskoj trgovini „izvan strateških proizvoda na 1.402 nestrateška proizvoda s velikim potencijalom preusmjeravanja u vojnu upotrebu“ te da ih „strogo provodi“.

Vlada „nastavlja pratiti provođenje svojih izvoznih kontrola prema Rusiji i, kada je potrebno, poduzima mjere u skladu s relevantnim zakonima i propisima“, navelo je ministarstvo.

Britanski Foreign Office nije odgovorio na pitanja o tankerima pod britanskim sankcijama koji koriste južnokorejske luke niti je saopćio da li je pitanje ovih isporuka pokrenuto sa Seou­lom.

Glasnogovornik je rekao da je „Velika Britanija i dalje čvrsto posvećena efikasnom nadzoru nad svojim sankcijama i radu s međunarodnim partnerima na povećanju ekonomskog pritiska na Rusiju i smanjenju prihoda kojima finansira svoj ilegalni rat protiv Ukrajine“, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.