Južna interkonekcija suočena s novim problemima: Neriješena državna imovina mijenja trasu plinovoda

Planirana izgradnja plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi Bosna i Hercegovina bila povezana s plinskom mrežom Hrvatske, suočila se s novim ozbiljnim preprekama. Neriješeno pitanje državne imovine u BiH primoralo je potencijalnog investitora da razmotri izmjenu prvobitno planirane trase, što bi moglo dodatno odgoditi realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji, piše danas Hina.

Riječ je o projektu čija se vrijednost procjenjuje na oko 1,5 milijardi dolara, a u njegovu realizaciju uključena je i američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, povezana s osobama bliskim administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Amer Bekan, direktor bosanskohercegovačke podružnice ove kompanije, potvrdio je za lokalne medije da su se pojavili problemi zbog kojih je angažirana međunarodna konsultantska kompanija za izradu nove studije izvodljivosti. Time je otvorena mogućnost da se promijeni dio projekta i odredi alternativna trasa plinovoda. U središtu problema nalazi se dugogodišnji spor između Federacije BiH i Republike Srpske o tome kome pripada državna imovina i ko ima pravo raspolagati zemljištem koje bi trebalo biti korišteno za izgradnju infrastrukture.

Spor oko državne imovine blokira planiranu trasu

Pitanje državne imovine jedno je od najdugotrajnijih neriješenih političkih i pravnih pitanja u Bosni i Hercegovini. Prema sporazumu o sukcesiji bivše SFRJ, imovina koja je nekada bila u društvenom vlasništvu na području tadašnje Socijalističke Republike BiH trebala bi biti evidentirana kao imovina države Bosne i Hercegovine, koja bi potom odlučivala o njenom korištenju i eventualnom stavljanju u komercijalnu upotrebu.

Takvom rješenju protive se vlasti Republike Srpske, koje zastupaju stav da imovina treba pripasti entitetima na čijoj se teritoriji nalazi. S druge strane, u Federaciji BiH odbacuju takav pristup, smatrajući da bi prijenos nadležnosti nad državnom imovinom na entitete značio oduzimanje prava državi da njome raspolaže.

Dodatnu prepreku predstavlja odluka visokog predstavnika iz 2005. godine kojom je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom do donošenja zakonskog rješenja na državnom nivou. Uređivanje ovog pitanja ujedno je jedan od važnih uslova za okončanje mandata Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.

Zbog neriješenog pravnog statusa, zemljište obuhvaćeno ovom zabranom ne može se slobodno koristiti niti stavljati u funkciju planiranih investicija. Problem je posebno izražen na pojedinim dionicama planiranog plinovoda kroz Hercegovinu, gdje bi trasa trebala prolaziti upravo preko zemljišta čiji status nije riješen. Upravo zbog toga AAFS, prema Bekanovim riječima, više ne računa isključivo na prvobitno planirano rješenje, već je pokrenuo pripreme za novu studiju izvodljivosti.

„Angažirali smo jednu od najvećih kompanija na svijetu, koja trenutno radi novi projekat, odnosno novu studiju izvodljivosti. Taj projekat košta oko deset miliona dolara“, izjavio je Bekan. Time je praktično potvrđeno da investitor ne namjerava čekati da domaće institucije postignu politički dogovor o državnoj imovini, nego pokušava pronaći alternativno rješenje kako bi se izbjegle prepreke koje bi mogle zaustaviti gradnju.

Neriješeni odnosi s Evropskom unijom

Osim problema s državnom imovinom, realizaciju Južne interkonekcije prate i nesuglasice u vezi s ranije pripremljenim projektom koji je trebao realizirati BH-Gas, uz finansijsku podršku Evropske unije. Bekan je potvrdio da AAFS nije dobio saglasnost Evropske unije da preuzme postojeću projektnu dokumentaciju, iako je upravo novac evropskih institucija ranije uložen u pripremu projekta. Time se, osim unutrašnjih političkih sporova u BiH, otvorilo i pitanje odnosa između evropskih i američkih interesa u realizaciji ovog energetskog poduhvata.

„Evropska unija, koja je finansirala većinski dio projekta Južne interkonekcije, nije dala saglasnost da nam se taj projekat ustupi“, kazao je Bekan. Njegova izjava ukazuje na dodatne komplikacije u projektu koji je prvobitno razvijan u vrijeme kada je za njegovu realizaciju bio zadužen BH-Gas iz Sarajeva, a finansijska sredstva osiguravana su kroz bespovratnu pomoć Evropske unije.

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koju u BiH predstavlja Bekan, registrovana je krajem novembra 2025. godine u američkoj saveznoj državi Wyoming. Osnovana je s ciljem realizacije strateških energetskih i infrastrukturnih projekata. Iako iza sebe nema značajnije iskustvo u realizaciji ovakvih projekata, AAFS je dobio posao izgradnje Južne interkonekcije bez provođenja tendera. U tom procesu značajnu ulogu imalo je i američko diplomatsko predstavništvo u Sarajevu, koje je posredovalo u kontaktima s vlastima Federacije BiH.

Dodatna pitanja o finansijskoj konstrukciji otvorena su nakon što je postalo jasno da kompanija ne raspolaže vlastitim kapitalom potrebnim za realizaciju projekta, već namjerava sredstva prikupiti od zainteresiranih investitora i finansijskih institucija.

Direktor AAFS-a Joseph Flynn, brat nekadašnjeg savjetnika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, ranije je pojasnio da kompanija ne očekuje da sama finansira čitav poduhvat.

federalna.ba

„Ovo je projekat vrijedan oko 1,5 milijardi eura i to nije novac koji jedna osoba ili jedna kompanija drži na računu. U ovakve projekte uključuju se banke, investicijski fondovi i brojni partneri. To je uobičajena praksa svuda u svijetu“, izjavio je Flynn u junu.

Michael Flynn, nekadašnji Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, morao je napustiti tu funkciju nakon kontroverzi i istraga povezanih s njegovim vezama s Rusijom. Josephu Flynnu u kompaniji AAFS najbliži saradnik je potpredsjednik Jesse Binnall, koji je ranije bio jedan od Trumpovih advokata.

Početak gradnje 2027. sve manje izvjestan

Promjene u projektu i potraga za alternativnom trasom dovode u pitanje ranije najave da bi izgradnja Južne interkonekcije mogla početi 2027. godine.

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić ranije je najavljivao da bi radovi mogli početi upravo te godine. Međutim, najavljeno angažiranje nove kompanije za izradu studije izvodljivosti, uz moguće izmjene trase i dodatne administrativne prepreke, znači da je takav vremenski okvir sada teško ostvariv.

Problem predstavlja i činjenica da je u junu istekao rok u kojem je Vlada Federacije BiH s investitorom trebala zaključiti ugovor o izgradnji plinovoda.

Ni iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH niti iz Vlade FBiH zasad nije bilo zvaničnih pojašnjenja o najavljenim izmjenama projekta, njihovim posljedicama i mogućim novim rokovima za početak radova.

Bivši direktor BH-Gasa Almir Bećarević smatra da bi, s obzirom na postojeće okolnosti, realizacija Južne interkonekcije mogla biti odgođena još nekoliko godina. Prema njegovoj procjeni, plinovod ne bi mogao biti izgrađen prije 2030. godine.

Takvo kašnjenje značilo bi da Bosna i Hercegovina još duži period neće imati alternativni pravac snabdijevanja prirodnim gasom, nego će ostati u potpunosti oslonjena na uvoz ruskog plina.

Južna interkonekcija zamišljena je kao jedan od ključnih projekata za promjenu energetske pozicije BiH, jer bi povezivanjem s hrvatskom plinskom mrežom omogućila pristup drugim izvorima snabdijevanja, uključujući gas koji na evropsko tržište stiže preko LNG terminala na Krku.

Umjesto očekivanog ubrzanja projekta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nesuglasice oko ranije pripremljene dokumentacije i promjena planirane trase dodatno su zakomplikovali njegovu realizaciju. Zbog toga se sve više udaljava mogućnost da BiH u skorije vrijeme dobije novi pravac snabdijevanja gasom i smanji zavisnost od jednog izvora.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.