Južna interkonekcija: Američki interes postoji, nedostaje domaći pravni okvir

videoprilog Merile Dizdarević (Dnevnik 2)

U našoj zemlji boravi delegacija AAFS Infrastructure and Energy LLC kompanije, koja je zainteresovana za dobijanje koncesije, odnosno izgradnju Južne plinske interkonekcije. Povod je održavanje sastanaka s najvišim političkim zvaničnicima, o realizacijii projekta, pred kojim je još mnogo administrativnih, ali i prepreka političke prirode.

Predstavnici američke kompanije za trgovinu LNG-om stigli su u Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o firmi koju predvode bliski saradnici Trumpove administracije i koja je zainteresirana da putem koncesije Južnu interkonekciju i gradi. Neposredno prije sastanaka oglasila se Američka ambasada u Bosni i Hercegovini:

“Tokom boravka u Bosni i Hercegovini razgovarat će s domaćim liderima o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju plinovodom Južna interkonekcija. Ovaj projekat omogućit će isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina u Bosni i Hercegovini, čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana.”

Sve ovo, ipak, neće biti moguće bez političkog dogovora u Federaciji BiH, koja mora izmjenom Federalnog zakona o Južnoj interkonekciji stvoriti pretpostavke za uvođenje koncesionara. Dakle, američki interes postoji, domaći pravni okvir - nedostaje. Šef bh. dipolomatije Elmedin Konaković (NiP) bio je prva adresa posjete.

“Ubijeđen sam da ćemo ići u pravcu koncesije, da će Vlada ispoštovati Zakon o koncijama Federacije, koji je na snazi, raspisati javni poziv i formirati komisiju koja će na kraju odlučiti ko će dobiti koncesiju i pod kojim uslovima. Siguran sam da će sve biti usklađno sa zakonom, a posljedica bi trebala biti rješavanje ovisnosti od ruskoga plina”, poručuje Konaković.

A rješavanje zavisnosti od ruskog plina ne može bez potpisivanja međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, rješavanja pitanja državne imovine, pitanja apelacije koju je predsjednica Federacije Lidija Bradara uputila Ustavnom sudu, osporavajući Zakon o Južnoj interkonekciji u kojem je BH gas naveden kao investitor, a sada je to i ključna izmjena koja se mora desiti u Zakonu da bi se u posao uveo američki koncesionar.

“Ne može se bez BH gasa implenentirati ova ideja zato što su vlasnici infrastukture oko Travnika. Može se sve uraditi do te tačke, ali će, očigledno, BH gas imati svoju ulogu. U ovakvom zakonu koji bi trebao ići u pravcu koncesije nisu okolnosti iste kao što smo ranije planirali. Tu BH gas ima drugačiju rolu i nemamo ništa protiv da u tim izmjenama zakona repozicioniramo ulogu BH gasa koja će, prema najavama iz Vlade, imati i druge porojekte da na njima rade. Dakle, nije ovo jedini”, dodao je Konaković.

Nije jedini, ali jeste stateški cilj - jer ni ruska ni hrvatska, već američka ruka na ventilu plinovoda Južne interkonekcije dio je američkog ovladavanja ovim energentom. No, je li ovo jedina američka kompanija koja je iskazala interes za Južnu interkonekciju ili tek uvertira za brojne na prostoru koji je odavno poligon za energetski okršaj rusko-američkog interesa.

federalna.ba

Južna plinska interkonekcija Elmedin Konaković