Još traje borba za „Bunske kanale“

U Bosni i Hercegovini trenutno ima 113 mini Hidroelektrana koje su u pogonu, dok ih je još 318 u fazi izgradnje ili planiranja. Jedan od lokaliteta na kojem već godinama firma "Hercegovina građevinsko zanatstvo" d.o.o. želi izgraditi minihidroelektranu su Bunski kanali. Biser je to prirode, nesvakidašnje ljepote, na južnom mostarskom području, gdje se rijeka Buna desetinama malih vodopada ulijeva u Neretvu.

Voda je izvor života i ne može biti predmetom privatizacije i trgovine. Voda nije lična svojina nego ljudsko pravo, ističu iz udruženja „Majski cvijet“ koji se godinama bori za očuvanje prirodnog bisera „Bunskih kanala“. Nastajali su milion godina, na ušću rijeke Bune u Neretvu, južno od Mostara, a sada privatnici, konkretno firma "Hercegovina građevinsko zanatstvo", želi na ovom toku graditi hidrocentrale.

„Ministarstvo graditeljstva HNK je drugi put postupak vratilo na početak. Obraćali smo se novoizabranom gradonačelniku Mostara Mariu Kordiću za zajednički sastanak. Međutim do današnjeg dana nismo dobili termin. Šta pomisliti kada neko neće da sasluša vašu stranu priče, a želja nam je bila reći mu da se Prostorni plan grada Mostara mora što prije mijenjati te da se iz njega izbace mHE Buna 1 i Buna 2. Htjeli smo reći da će čekanje novog Prostornog plana koji su planirali za kraj godine, ako se do tada ništa ne poduzme, zakomplicirati situaciju i da će investitor u međuvremenu ishodovati potrebne dokumente. Tražili smo i sastanke sa predsjednikom Skupštine HNK Šerifom Špagom kako bi ga upoznali sa cjelokupnom situacijom te mu objasnili zašto je vrlo važno da se Zaključak koji je Skupština usvojila a koji se odnosi na reviziju koncesijskog ugovora za mHE Buna 1 i Buna 2 realizira što prije. Doživjeli smo da ni nakon konsultacija smije li predsjednik Skupštine održati sastanak sa Ekološkom udrugom Majski cvijet, nismo dobili nikakav odgovor na zahtjev te ga više ni ne očekujemo'', rekao je Oliver Arapović, ispred udruge Majski cvijet. Navode kako se nisu tu zaustavili,te da su i tražili sastanak sa Ministrom graditeljstva i nakon više mjeseci i više zahtjeva, dobili su dopis Ministarstva kojim potvrđuje da su Bunski kanali zaštićeni dio prirode, ali samo 7 dana nakon toga ministar donosi Rješenje da priznaje žalbu investitora i ponovno vraća postupak na početak.

Iz Gradske uprave Mostara tvrde da nema razloga da gradonačelnik ne razgovara s predstavnicima udruženja.

„Neće niko preko noći napraviti nešto na Bunskim kanalima, a da vi to nećete znati ili mi izdati ili ne izdati neku dozvolu. Transparentno radimo. Evo, isprika ljudima s Bunskih kanala. Nema nikakve pozadine u tome što još nisu dobili termin da razgovaramo. Dapače. Razgovarat ćemo prvom prilikom“kaže gradonačelnik Mostara Mario Kordić.

U cijeloj priči najvažnija karika je korumpirana politika koja dopušta da se uopće i raspravlja o mogućnosti gradnje na zaštićenom području, kažu aktivisti. Naime, Bunski kanali su područje pod zaštitom države još od 1970-ih godina.

„Vrzino kolo mi imamo ovdje! Političko, društveno, kriminalno, hobotničko – koje smo mi otkrivali i u samoj Gradskoj upravi, riječ je i kod Bunskih kanala. Ovdje se u pravnom smislu mora dokučiti šta investitori, politika, inspekcija rade, na koji način rade, paušalno moglo bi se reći i kriminalno daju određene koncesije, ne zacršavaju istrage… onda dolazi do izmjena zakona kako bi se ispravilo to što smo mi aktivisti našli da su kriminalne radnje!“, navodi  Husein Oručević iz mreže „Naše društvo“.

Lokalno stanovništvo, vidjevši kakvu štetu izgradnja Mini hidroelektrana nanosi i prirodi i ljudima, sve aktivnije ustaje u borbi za očuvanje rijeka.

„Pored toga što bi ugrozilo lokalno stanovništvo poplavama i podzemnim vodama, to bi bili gejziri, ugrozili bi i ekosusuatv. Bio bi to „Eko Aušvic“! Oni bi sve ovo ogradili i tu bi nastala klaonica svega, riba, ptica, dabrova. Svega!“ kaže Miroslav Barišić, stanovnik Bune kod Mostara.

Podsjećamo, iako je Kantonalni sud u Sarajevu donio presudu kojom se poništava okolinska dozvola koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo za gradnju dvije MHE na Bunskim kanalima, investitor ne odustaje. Ne odustaju ni nakon što je Odjel za urbanizam Grada Mostara ponovo donio rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Javnost se pita zašto se ne poštuju odluke nadležnih organa i šta treba učiniti kako bi oni koji žele graditi na zaštićenom području odustali od toga?!

federalna.ba/Sanel Kajan