Japan usmrtio više od 14.000 medvjeda zbog smrtonosnih napada: Stručnjaci sumnjaju da će to riješiti problem

Japan je u manje od godinu dana usmrtio više od 14.000 medvjeda nakon naglog porasta napada na ljude. Međutim, stručnjaci upozoravaju da masovni odstrel možda neće riješiti problem, dok bi mogao ugroziti opstanak pojedinih populacija.

Medvjedi sve češće prilaze gradovima

Svakog ljeta milioni ljudi bježe od vrućine i vlage Tokija odlazeći u mirni turistički grad Karuizawa u japanskoj prefekturi Nagano, udaljen svega sat vremena vožnje brzim vozom od glavnog grada.

U podnožju planine Asama posjetioci šetaju stazama uz bambus, voze bicikle kroz zelene visoravni i prakticiraju shinrin-yoku, odnosno „kupanje u šumi“, u hladovini šuma japanskog čempresa hinoki.

Bio bi to idealan odmor u prirodi – da nije medvjeda.

Od juna do augusta medvjedi se često približavaju Karuizawi, hraneći se dudovima, mravima, lišćem i cvjetovima trešnje koji rastu u blizini grada.

Za razliku od orašastih plodova, ova hrana sadrži manje kalorija, zbog čega medvjedi moraju tražiti dodatne izvore hrane.

„Veća je vjerovatnoća da će se približiti naseljenim područjima kako bi vidjeli šta mogu pronaći“, kaže Amelia Hiorns, britanska zoologinja koja je ranije radila u istraživačkom centru za divlje životinje Picchio u ovom gradu.

„To se poklapa s najprometnijim dijelom turističke sezone.“

Karuizawa pokušava živjeti s medvjedima

Picchio, mala japanska organizacija koja se bavi zaštitom prirode i edukacijom, od 1990-ih radi na poboljšanju suživota ljudi i medvjeda u Karuizawi i okolnom području.

Kada neko prijavi da je vidio medvjeda, zaposlenici izlaze na teren s jednim od svoja tri karelska medvjeđa psa – pasmine koja je u zapadnom dijelu SAD-a obučavana za tjeranje medvjeda.

Kada ni psi nisu dovoljni, tim Picchija uspavljuje medvjede i premješta ih duboko u šumu.

Danas pristup Karuizawe ima malo sličnih primjera u Japanu, dok sukobi između ljudi i medvjeda širom zemlje dosežu nezabilježene razmjere.

Prošla godina bila je najgora do sada

Prošle godine medvjedi su u Japanu napali više od 230 ljudi, a 13 osoba je poginulo, što je bila najsmrtonosnija godina otkako se vode takvi podaci.

Većina napada dogodila se u planinskim sjevernim prefekturama Akita i Iwate, gdje su rekordno visoke temperature utjecale na rast bukovih plodova i žira, osnovne hrane koja je medvjedima potrebna kako bi se udebljali prije zimskog sna.

Smanjenje broja stanovnika u ruralnim područjima Japana dodatno je pogoršalo situaciju. Voćnjaci i šume ostali su zapušteni, dok su medvjedi počeli silaziti u sela u potrazi za hranom.

Napadi su dominirali japanskim i međunarodnim medijima.

Vlade drugih zemalja, uključujući Veliku Britaniju, izdale su upozorenja putnicima zbog povećanog rizika od susreta s medvjedima.

Osiguravajuće kompanije počele su nuditi posebne „police osiguranja od medvjeda“ koje pokrivaju štetu na objektima koje su životinje oštetile.

Farmeri su postavljali robotske vukove s užarenim crvenim očima kako bi uplašili medvjede, dok su upozorenja osvanula na stubovima javne rasvjete.

Jedna japanska kompanija čak je počela nuditi privatna skloništa za zaštitu od napada medvjeda.

U Karuizawi je Hiroo Tamatani, šef Picchijevog tima za medvjede, rekao da su ove godine već uhvatili 19 medvjeda i odgovorili na više od 130 dojava o viđenjima i incidentima – oko 20 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Ipak, stvarni broj incidenata u kojima su medvjedi napravili štetu nije porastao.

Nakon medijske pažnje, ljudi su jednostavno postali svjesniji prisustva medvjeda.

„Ljudi bi vidjeli male krtičnjake u svom vrtu i pomislili da je to medvjeđi izmet… Zvali bi nas i pitali je li sigurno doći u Karuizawu. Ljudi su zbog toga gubili posao“, kaže Hiorns.

Rezultat je bio dramatičan

Japanska vlada kao jedan od ključnih razloga povećanja broja napada navodi nedostatak iskusnih lovaca koji bi mogli pomoći u kontroli populacije medvjeda.

Lokalna lovačka udruženja teško privlače nove članove, a broj licenciranih lovaca smanjio se za više od polovine od 1975. godine.

Suočena s nedostatkom drugih mogućnosti, vlada je prošle godine ublažila pravila koja se odnose na odstrel medvjeda u naseljenim područjima, dok su širom zemlje postavljane zamke.

Rezultat je bio dramatičan.

Od aprila 2025. do januara 2026. godine u Japanu je usmrćeno više od 14.000 medvjeda, pokazuju podaci vlade.

Među njima je bilo oko 12.000 azijskih crnih medvjeda (Ursus thibetanus) i 2.000 smeđih medvjeda (Ursus arctos).

Stručnjaci upozoravaju na opasnost za populaciju

Visok broj usmrćenih medvjeda izazvao je zabrinutost među organizacijama za zaštitu prirode.

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) azijskog crnog medvjeda smatra ranjivom vrstom, a procjenjuje se da ih u svijetu ima manje od 60.000.

„Ako se ovaj nivo hvatanja i usmrćivanja nastavi, smatramo da su regionalna izumiranja stvarna mogućnost. Osjećamo duboku krizu“, kaže Yuko Muroya, predsjednica organizacije Japan Bear and Forest Society (Kumamori), koja se bavi zaštitom medvjeda i suživotom ljudi i životinja.

Japan je jedno od posljednjih velikih uporišta azijskog crnog medvjeda, s procijenjenih 42.000 jedinki.

Naučnici smatraju da je taj broj vjerovatno potcijenjen, ali niko zapravo ne zna koliko medvjeda živi u Japanu.

Masovni odstrel nije smanjio broj napada

Ipak, uklanjanje broja medvjeda koji bi mogao predstavljati čak četvrtinu ukupne populacije zemlje očigledno nije dovelo do prestanka sukoba.

Od aprila ove godine šest osoba je poginulo, a više od 35 ih je napadnuto u najmanje devet prefektura, uključujući i neke koje se nalaze u blizini Tokija, prema podacima japanske vlade.

U junu je jedan japanski grad zatvorio gotovo 100 škola nakon što je medvjed prvi put primijećen na tom području.

Muroya smatra da je jasno da japanski agresivni pristup zaustavljanju napada ne daje rezultate.

Uprkos tome, vlada je najavila cilj da tokom ove fiskalne godine usmrti još 8.800 medvjeda.

„Vladina strategija koja se isključivo fokusira na smanjenje broja medvjeda neće riješiti problem sve dok sami medvjedi ne budu dovedeni do izumiranja“, upozorava Muroya.

Japan prednjači po razmjerama odstrela

Razmjeri odstrela medvjeda u Japanu nemaju presedan u savremenom dobu.

Većina zemalja, uključujući Kanadu, Rusiju i SAD, dozvoljava legalni lov na manje od 10 posto svojih populacija smeđih i američkih crnih medvjeda, pri čemu nijedna od tih vrsta nije klasificirana kao ugrožena.

U Indiji, gdje agresivni medvjedi ljenjivci (Melursus ursinus) svake godine napadaju stotine i ubiju desetine ljudi, vlasti procjenjuju da se godišnje usmrti manje od 100 medvjeda.

U mnogim slučajevima riječ je o osvetničkim ubistvima, a ne o sistemskom državnom programu.

Japanu se po razmjerama odstrela približavaju samo Švedska i Slovenija.

Švedska vlada je 2024. godine dozvolila lovcima da usmrte oko 20 posto populacije smeđih medvjeda.

Slovenija je prošle godine odobrila odstrel petine svoje brojne populacije smeđih medvjeda.

„Vlada nije imala drugu alternativu“

„To je velika reakcija“, kaže biolog Dave Garshelis, kopredsjedavajući stručne grupe IUCN-a za medvjede i član stručnog tima za azijske crne medvjede.

„Mislim da je japanska vlada osjećala da jednostavno mora ukloniti te medvjede… Sve se dogodilo odjednom i nisu imali drugu alternativu.“

Japan je do prošle godine primjenjivao znatno oprezniji pristup.

Od 2008. do 2018. godine zemlja je godišnje usmrćivala između 1.000 i 4.500 medvjeda, uz legalni sportski lov na oko 500 medvjeda godišnje.

Međutim, broj je počeo rasti.

U periodu 2023–2024. ubijeno je više od 9.000 medvjeda, nakon još jedne godine s nedostatkom hrane koja je rezultirala sa šest smrtnih slučajeva među ljudima.

Hoće li japanski odstrel na kraju predstavljati globalni problem za očuvanje vrste, „zaista zavisi od toga koliko ih ima“, kaže Garshelis.

Niko ne zna koliko medvjeda Japan zapravo ima

Medvjede je izuzetno teško prebrojati, između ostalog zato što su samotne životinje koje se kreću na velikim područjima.

Japan je posljednji put pokušao preciznije procijeniti broj azijskih crnih medvjeda 2011. godine.

Tada je, objedinjavanjem procjena iz pojedinačnih prefektura, procijenjeno da ih ima između 13.000 i 21.000.

Od tada vlasti navode brojku od 42.000, ali nova sveobuhvatna studija nije provedena.

Shinsuike Koike, ekolog sa Univerziteta za poljoprivredu i tehnologiju u Tokiju i direktor Japan Bear Networka, neprofitne organizacije koja istraživanjem promovira suživot ljudi i medvjeda, skeptičan je ne samo prema japanskim već i prema globalnim procjenama.

„U mnogim zemljama čak ni rasprostranjenost azijskih crnih medvjeda nije dobro poznata“, kaže on.

„Mislim da je nemoguće s velikom preciznošću procijeniti globalnu populaciju.“

Populacija u nekim dijelovima Japana brzo raste

Koike navodi da su u jednom području centralnog Japana tokom istraživanja 2023. godine utvrdili da populacija azijskih crnih medvjeda raste između 11 i 12 posto godišnje.

Dodaje da bi, u povoljnim okolišnim uslovima, rast populacije u nekim dijelovima zapadnog Japana mogao doseći i 15 posto godišnje.

To bi značilo da bi se, bez lova ili odstrela, populacija medvjeda u zemlji mogla udvostručiti za oko pet godina.

U takvom scenariju, godišnje uklanjanje 15 posto medvjeda održavalo bi populaciju stabilnom.

Sve iznad toga dovelo bi do njenog smanjenja.

Globalno gledano, IUCN navodi da populacija azijskih crnih medvjeda opada.

Studija objavljena 2024. godine u časopisu Scientific Reports utvrdila je da se područje rasprostranjenosti ove vrste u svijetu smanjilo za otprilike polovinu u odnosu na podatke o njenoj rasprostranjenosti iz 19. i 20. stoljeća.

Koike smatra da činjenica da je vrsta ugrožena na globalnom nivou ne bi trebala automatski određivati japansku politiku upravljanja populacijom.

„Organizacije za zaštitu životinja često tvrde da je azijski crni medvjed ugrožena vrsta, ali to je iz globalne perspektive i ne bi trebalo unositi u japanski problem s medvjedima“, kaže on.

Garshelis se slaže da pad populacije, naprimjer, u Vijetnamu ili Laosu, ne bi trebao presudno utjecati na upravljanje medvjedima u Japanu.

„Ako ste u Japanu i ljudi bivaju napadani i teško povrijeđeni od medvjeda, ne mislim da imate odgovornost prema vrsti u cjelini kada je riječ o drugim zemljama.“

Opasnost je, upozorava on, u tome što vlasti mogu vjerovati da smanjuju populaciju za četvrtinu, a na kraju se ispostavi da su je prepolovile jer su njihove procjene bile netačne.

Glasnogovornik japanskog ministarstva okoliša rekao je da je ove godine pokrenuto novo nacionalno istraživanje populacije medvjeda, koje bi trebalo trajati oko tri godine.

Klimatske promjene mijenjaju šume

Tragedija koja se u Japanu odvija posljednjih 16 mjeseci zapravo je mračna posljedica uspjeha u zaštiti prirode.

Od 1970-ih godina azijski crni medvjedi ponovo su naselili veliki dio svog nekadašnjeg područja na najvećem japanskom otoku Honshū.

Kako su ljudi napuštali život u selima i selili se u gradove, poljoprivredno zemljište ponovo je pretvarano u šume, čime je stanište medvjeda povezano na hiljadama kilometara.

„Od svih 18 zemalja u kojima azijski crni medvjedi još žive, Japan je najbolje obavio posao kada je riječ o očuvanju ove vrste“, kaže Garshelis.

„Problem je u tome što nisu planirali šta će se dogoditi nakon uspjeha u očuvanju.“

Iako su naučnici znali da su azijski crni medvjedi generalno agresivniji od američkih crnih medvjeda, njihovih najbližih srodnika, razmjeri problema iznenadili su stručnjake.

„U Japanu smo sada prvi put vidjeli šta se događa kada azijski crni medvjedi dosegnu zaista veliku brojnost“, kaže Garshelis.

Istovremeno, nagli rast populacije medvjeda poklopio se s velikim smanjenjem dostupne hrane u šumama.

Istraživači organizacije Kumamori dokumentiraju kako klimatske promjene mijenjaju japanske šume.

Zabilježili su široko rasprostranjeno propadanje mongolskog hrasta, uništavanje žira zbog sivih žižaka, slabu proizvodnju sjemena japanske bukve i nagli pad broja insekata oprašivača, što je dovelo do oskudnog uroda bobičastog voća.

Stručnjaci traže prevenciju 

Kritičari smatraju da je veliki broj napada 2023. godine trebao biti upozorenje vladi da uvede proaktivnije mjere za sprečavanje sukoba, umjesto da se oslanja na lov kako bi drastično smanjila broj medvjeda.

„Uprkos ozbiljnom propadanju prirodnih šuma izazvanom klimatskim promjenama, stručnjaci za medvjede i vlada jednostavno posmatraju medvjede koji silaze s planina“, kaže Muroya.

Organizacija Kumamori sadi stabla koja daju orašaste plodove, nadajući se da će tako medvjede zadržati u šumama.

„Japan je u prošlosti uspješno održavao razdvojenost između ljudi i medvjeda. Trebali bismo naučiti kako su naši preci postigli taj suživot. Također bismo trebali učiti od drugih zemalja, od kojih su mnoge prevazišle politike koje se isključivo zasnivaju na odstrelu“, kaže Muroya.

Studije iz Kanade i SAD-a pokazale su da nasumični lov često ne uspijeva dugoročno smanjiti broj sukoba, posebno u poređenju s ciljanim uklanjanjem pojedinačnih problematičnih životinja.

„Iz naše perspektive u Sjevernoj Americi, to djeluje veoma zastarjelo“, kaže Geoff York, američki biolog koji proučava sukobe između medvjeda i ljudi.

„Ali i mi smo to radili nekada. Prošli smo kroz to, shvatili da nije djelovalo i sada smo prešli na druge pristupe.“

Karuizawa kao primjer mogućeg suživota

Strategije zaštite od medvjeda koje se koriste u Sjevernoj Americi možda neće biti lako primijeniti u mirnim japanskim selima, gdje starijim stanovnicima probleme predstavljaju sigurno odlaganje otpada, branje voća i održavanje ograda.

Ipak, vlasti bi mogle razmotriti privremeno hranjenje medvjeda tokom godina u kojima je urod orašastih plodova posebno loš, kako bi ih zadržale u planinama.

Također bi se mogli uređivati napušteni voćnjaci i neobrađeno poljoprivredno zemljište kako bi medvjedima bili manje privlačni.

„Možemo ili naučiti živjeti s medvjedima s kojima dijelimo stanište ili ih ukloniti. Nadam se da idemo prema većoj toleranciji“, kaže York.

Japansko ministarstvo okoliša objavilo je u novembru 2025. plan zaštite od štete koju uzrokuju medvjedi, a očekuje se da pojedinačne prefekture provode predviđene mjere.

Plan uključuje tjeranje medvjeda, postavljanje ograda kako bi se spriječio njihov ulazak u naseljena područja, uklanjanje voćki u blizini kuća i obuku službi za reagiranje u slučaju susreta s medvjedima.

Ministarstvo je također zaposlilo službenike za upravljanje populacijom medvjeda u regionalnim uredima na istoku Japana, rekao je glasnogovornik vlade.

U Karuizawi, Tamatani kaže da su stanovnici postali mnogo uplašeniji od medvjeda.

Vlada sada zahtijeva da se veći broj medvjeda usmrti nakon hvatanja, umjesto da budu premješteni na druga područja.

Ipak, prema podacima organizacije Picchio, niko u ruralnim i seoskim područjima oko Karuizawe nije napadnut od 2015. godine.

Iz organizacije navode da su njihove mjere usmjerene na siguran suživot s medvjedima dale dobre rezultate.

Na kraju, nadaju se da će vlada pružiti veću podršku preventivnim i nesmrtonosnim mjerama i izvan područja Karuizawe, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.