Izrael spreman za početak izgradnje obilaznice kroz srce Zapadne obale

Izrael planira sljedeći mjesec započeti radove na obilaznici koja će zatvoriti srce okupirane Zapadne obale za Palestince i učvrstiti de facto aneksiju područja ključnog za opstojnost buduće palestinske države.

Cesta je ključni dio plana za ogromno novo ilegalno naselje u području E1 istočno od Jeruzalema, što bi dodatno fragmentiralo okupiranu Zapadnu obalu. Izraelski ministar financija, Bezalel Smotrich, rekao je da su planovi namijenjeni “zakopavanju ideje palestinske države”.

Obilaznica, zamišljena kao zatvoreni tranzitni koridor za palestinska vozila, pružit će Izraelu izgovor da zabrani Palestincima korištenje postojećih cesta u planiranom području naselja, gdje će biti dopuštena samo izraelska vozila.

“Cesta suvereniteta” i prošli planovi aneksije

Obilaznica je dobila nadimak “cesta suvereniteta” kada je njezina prva gradnja odobrena 2020. od tadašnjeg ministra obrane Naftalija Bennetta, koji je projekt slavio kao instrument aneksije. “Primjenjujemo suverenitet djelima, a ne riječima,” rekao je tada.

Trenutni ministar obrane, Israel Katz, rekao je prošle godine da će izgradnja ceste i širenje naselja ojačati izraelsko “držanje” nad okupiranom Zapadnom obalom.

Značaj E1 za Palestince

Područje E1 pokriva oko 3% okupirane Zapadne obale, trokutasto zemljište između Jeruzalema, Betlehema i Ramale, što je ključno za razvoj i prosperitet buduće palestinske države.

Protivnici nazivaju obilaznicu “aparthejd cestom” jer prisiljava Palestince i Izraelce na odvojene prometne sustave.

Hagit Ofran, stručnjakinja za naselja iz izraelske organizacije Peace Now, upozorava da će cesta biti instrument etničkog čišćenja preostalih palestinskih zajednica u tom području. “Oni žele zemlju, a ne ljude,” rekla je.

Ako se izgradi novo izraelsko naselje, ono će praktički razdvojiti sjever i jug okupirane Zapadne obale za Palestince i dodatno izolirati okupirani istočni Jeruzalem od drugih palestinskih zajednica. Gradnja ceste za tranzit Palestinaca kroz to područje ne bi ublažila učinak aneksije zemljišta za izraelske naseljenike, dodala je Ofran.

Pravni izazovi i reakcije lokalne zajednice

Palestinci pogođeni cestom su podnijeli žalbe izraelskim sudovima kako bi zaustavili radove. Njihova odvjetnica, Neta Amar-Sheif, primila je prošli tjedan pismo s 45 dana roka za prigovor na radove.

Trasa ceste prolazi preko kuća u zajednici As Saraiya koje će biti srušene. Druge zajednice, uključujući Elazariya, Abu Dis i Sawahra, bit će izolirane unutar izraelskog naseljeničkog bloka.

“Teoretski mogu postaviti kontrolni punkt u Elazariyi i dopustiti da stanovnici koriste ceste u tom području, ali ne možete održati život zajednice ako ste u enklavi Izraelaca,” rekla je Ofran.

“Vjerojatno će te zajednice biti odsječene od okoline i odmah protjerane ili prisiljene da odu.”

Gradnja i planirana naselja

Izgradnja ceste ide dalje dok se Izrael priprema za izgradnju više od 3.000 kuća u području E1, u susjedstvu postojećeg naselja Ma’ale Adumim.

Trenutno svi koji putuju iz E1 u Izrael moraju proći kroz kontrolni punkt da bi došli do Jeruzalema. Kada Palestinci budu isključeni s cesta u ovom području, kontrolni punkt će biti uklonjen, omogućujući neometan prolaz Izraelcima do Jeruzalema.

“Oni mogu početi izgradnju bez asfaltiranja ceste, mogu čak graditi E1 bez ceste, ali promet će biti vrlo otežan,” rekla je Ofran. “Ako zaista želite privući ljude, onda vam treba cesta. To je dio cijele ideje.”

Međunarodna reakcija i pravni kontekst

Kada je Izrael prošle godine formalno odobrio plan E1, više od 20 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Kanadu i Australiju, osudilo je tu odluku kao neprihvatljivo kršenje međunarodnog prava koje može potaknuti nasilje.

Međunarodni sud pravde UN-a 2024. presudio je da je izraelska okupacija palestinskih teritorija nezakonita i u opsežnom savjetodavnom mišljenju naredio Izraelu da je “što je brže moguće” okonča i ispuni potpune reparacije.

Od tada je, međutim, izraelska vlada nastavila agresivnu politiku širenja naselja diljem Zapadne obale, uz minimalan unutarnji otpor bilo koje glavne političke stranke.

federalna.ba/The Guardian