Istraživanje otkriva ulogu krune u ropstvu - Pozivi kralju Charlesu na službenu izvinjenje

Poslanici, stručnjaci i aktivisti pozvali su kralja Charlesa da se službeno izvini zbog transatlantskog ropstva, nakon što su istraživanja pokazala kako je britanska kruna i Kraljevska mornarica protežirala i štitila trgovinu robovima više od 300 godina, prenosi The Guardian.

Kralj je ranije izrazio “osobnu tugu” zbog patnje koju je ropstvo izazvalo i govorio o obavezama prema "pronalaženju kreativnih načina za ispravljanje nejednakosti koje traju". Ipak, britanska kruna nikada nije izdala službeno izvinjenje.

Knjiga "Tihi glas Krune" razotkriva ulogu monarhije u trgovini robljem

Knjiga Tihi glas Krune, objavljena ove sedmice, detaljno opisuje kako su monarsi, od kraljice Elizabete I do Georgea IV, koristili trgovinu robovima za povećanje prihoda krune i obranu britanske imperije.

Vjeruje se da je britanska kruna do 1807. godine bila najveći kupac robova.

Bell Ribeiro-Addy, poslanica iz Claphama i Brixton Hilla te predsjednica interparlamentarne grupe za afričke reparacije, izjavila je da "osobna tuga" nije dovoljno za jedan od najvećih zločina protiv čovječnosti.

"Ovo nije samo pitanje pojedinaca, već institucije monarhije", dodala je. "Potrebno je ne samo izvinjenje u ime krune, već i priznanje ove historije i konkretne akcije kako bi se ispravili dugotrajni naslijeđeni problemi globalnog rasizma i nejednakosti."

Istraživanje o reparacijama i potrebe za akcijom

Runnymede Trust, koji je u septembru objavio izvještaj Reparacije, izdao je izjavu u kojoj su istakli da bi izvinjenje kralja Charlesa bio "dobrodošao, simbolički prvi korak", ali da bi to trebalo biti podržano konkretnim akcijama.

Reparacije, kako su naglasili, "nisu o kolektivnim kaznama ili priznanju krivice – izvinjenje krune treba biti ponuđeno samo uz vladinu obvezu da se bavi sistemskim radom kako bi se vidjelo kako su naslijeđa ropstva oblikovala naše ekonomske i financijske infrastrukture."

Liliane Umubyeyi, direktorica AFL-a, također je istakla da samo priznanje "nije dovoljno". Rekla je da postoji "pravna i moralna obveza za reparacije jer je ropstvo formalno priznato kao zločin protiv čovječnosti prema međunarodnom pravu".

Carla Denyer, poslanica Zelenih u Bristolu, izjavila je da je formalno izvinjenje "dugo čekano", dodajući: "Potomci robova zaslužuju ništa manje od toga."

Stručnjaci UN-a također pozivaju na izvinjenje

Nezavisni stručnjaci koji rade s UN-om također smatraju da je izvinjenje kralja Charlesa već odavno potrebno.

Michael McEachrane, istraživač i aktivist za ljudska prava na trajnom forumu UN-a za ljude afričkog porijekla, izjavio je: "Rastući globalni poziv za reparacijama nije prvenstveno o prošlosti. To je ključno za održivu budućnost jer nijedna sila u ljudskoj historiji nije više doprinijela društvenim, ekonomskim i ekološkim nejednakostima od kolonijalizma. Ovo nije milostinja ili 'dobrotvorna pomoć' – ovo je partnerstvo: nacije Commonwealtha i Ujedinjenog Kraljevstva grade pravednu budućnost zajedno, priznajući, a ne brišući svoju zajedničku historiju."

Pritisak na kralja Charlesa 

Kasnije ove godine, kralj se očekuje suočiti s obnovljenim pozivima za akciju kako bi se suočio s naslijeđem ropstva od strane karipskih i afričkih nacija na sastanku čelnika vlada Commonwealtha (CHOGM) u Antigui i Barbudi.

Historičarka Brooke Newman izjavila je da je knjigu Tihi glas Krune napisala kako bi izložila "historijske dokaze" i "otvorila razgovor" o temi koja je postala žrtvom "kulturoloških ratova". Dodala je: "Chogm će biti trenutak za ceremonijalnost i proteste; 2026. godina bi mogla biti ključna za Charlesa da poduzme akciju."

federalna.ba