Islanđani bijesni: Američki ambasador našalio se da bi Island mogao postati 52. savezna država

Hiljade građana Islanda potpisale su peticiju kojom izražavaju ogorčenje zbog izjava Billyja Longa, kandidata američkog predsjednika Donalda Trumpa za ambasadora SAD-a na Islandu, nakon što je, prema navodima medija, u šali izjavio da bi Island trebao postati 52. savezna država Sjedinjenih Američkih Država.

Kontroverzna izjava došla je u posebno osjetljivom političkom trenutku. Naime, samo nekoliko sati prije nego što su visoki zvaničnici Grenlanda i Danske trebali održati sastanak s američkom administracijom – u pokušaju da ublaže Trumpove prijetnje o preuzimanju kontrole nad Grenlandom – američki portal Politico objavio je da su u Washingtonu kružile slične “šaljive opaske” i o Islandu.

U svom jutarnjem newsletteru, Politico je naveo da je bivši republikanski kongresnik Billy Long, Trumpov izbor za ambasadora u Reykjavíku, navodno rekao kolegama u Kongresu da će Island postati 52. američka savezna država, te da bi on u tom slučaju bio njen guverner.

Brza i oštra reakcija iz Reykjavíka

Reakcija islandske javnosti i vlasti bila je gotovo trenutna. Ministarstvo vanjskih poslova Islanda potvrdilo je da je kontaktiralo Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Reykjavíku kako bi provjerilo autentičnost navodnih izjava.

„Ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo je Ambasadu SAD-a u Islandu kako bi provjerilo vjerodostojnost navoda o izjavama“, saopćeno je u izjavi za Guardian, naglašavajući ozbiljnost s kojom je slučaj shvaćen.

Istovremeno je pokrenuta i online peticija kojom se od islandske ministrice vanjskih poslova Katrín Gunnarsdóttir traži da odbije prihvatiti Billyja Longa kao budućeg američkog ambasadora. U tekstu peticije navodi se da su Longove riječi, čak i ako su izrečene u šali, duboko uvredljive.

„Ove riječi, koje je izgovorio Billy Long, kandidat Donalda Trumpa za ambasadora u Islandu, možda su izrečene u šali. Ipak, one su uvredljive za Island i islandski narod, koji se morao boriti za svoju slobodu i koji je oduvijek bio prijatelj Sjedinjenih Američkih Država“, stoji u peticiji.

Za samo nekoliko sati od pokretanja, peticiju je potpisalo više od 3.200 ljudi, uz poziv američkoj administraciji da imenuje drugog kandidata „koji pokazuje veće poštovanje prema Islandu i njegovim građanima“.

Izvinjenje, ali i umanjivanje značaja

Suočen s kritikama, Billy Long je dan kasnije u intervjuu za Arctic Today, specijalizirani portal koji prati zbivanja u arktičkoj regiji, uputio izvinjenje. Prema njegovim riječima, komentari su izrečeni u potpunosti neozbiljno, tokom neformalnog razgovora s kolegama.

Long je objasnio da je šala nastala u kontekstu drugih neformalnih dosjetki o Jeffu Landryju, Trumpovom specijalnom izaslaniku za Grenland, za kojeg su, navodno, također u šali govorili da bi mogao postati „guverner Grenlanda“.

„Nije bilo ničega ozbiljnog u tome. Bio sam s ljudima koje nisam vidio tri godine i oni su se šalili o Jeffu Landryju kao guverneru Grenlanda, a onda su se počeli šaliti i o meni. Ako je iko to shvatio kao uvredu, izvinjavam se“, rekao je Long.

Ipak, iako je izrazio žaljenje zbog reakcija, Long je insistirao da njegove riječi ne treba shvatiti ozbiljno.

„Izvinjavam se i to je moj jedini komentar. Radujem se saradnji s narodom Islanda i žao mi je što je to shvaćeno na takav način. Bio sam s prijateljima i nije bilo ničega ozbiljnog“, dodao je.

Političari upozoravaju na širi problem

Unatoč izvinjenju, polemika se nastavila i u islandskoj političkoj areni. Sigmar Guðmundsson, zastupnik Liberalne reformske stranke, koja je dio vladajuće koalicije, izjavio je da Longova opaska „nije naročito smiješna šala“, posebno u kontekstu aktuelnih napetosti oko Grenlanda.

„Podrazumijeva se da je ovo izuzetno ozbiljno pitanje za jednu malu zemlju poput Islanda“, rekao je Guðmundsson za dnevni list Morgunblaðið. „Moramo shvatiti da se svi sigurnosni argumenti koje Amerikanci iznose u vezi s Grenlandom jednako odnose i na Island. Ovdje je riječ o geostrateškom položaju ova dva ostrva.“

On je ocijenio da ovakvi komentari odražavaju sve izraženiji manjak poštovanja prema suverenitetu manjih država unutar dijela američkog političkog establišmenta.

„Islanđani, uprkos vrlo bliskim i prijateljskim odnosima sa Sjedinjenim Državama, posebno kroz NATO, moraju imati hrabrosti da otvoreno razgovaraju o tome gdje i na koji način u ovom promjenjivom svijetu mogu najbolje zaštititi svoje sigurnosne interese“, poručio je Guðmundsson.

Šala ili signal?

Iako je Long pokušao umanjiti značaj svojih riječi, slučaj je u Islandu otvorio širu raspravu o odnosu velikih sila prema manjim državama, naročito u trenutku kada se Arktik sve više pretvara u prostor geopolitičkog nadmetanja. Za mnoge Islanđane, ova “šala” nije bila bezazlena dosjetka, već podsjetnik na krhku ravnotežu između savezništva, sigurnosti i poštovanja suvereniteta.

federalna.ba/The Guardian