Iranka Hoda Afshar kroz umjetnost prikazuje nepravdu i nasilje: „Slobodu govora ne uzimam zdravo za gotovo"

Iranska umjetnica Hoda Afshar kroz fotografiju i video radove istražuje državnu represiju, marginalizaciju i ljudska prava. Iskustva odrastanja u Iranu oblikovala su njen umjetnički izraz, ali i odnos prema slobodi i društvenoj pravdi, opisuje Dee Jefferson za The Guardian.

Kada je Hoda Afshar bila tinejdžerica i odrastala u teokratskom i autoritarnom Iranu tokom 1990-ih, nju i njene prijatelje više puta je hapsila i fizički kažnjavala takozvana policija za moral zbog nepravilnog nošenja hidžaba na javnim mjestima i prisustvovanja zabavama koje su se održavale u tajnosti.

„Dešavalo se da nas nekoliko smjeste zajedno u male samice na jednu ili dvije noći. To je bilo veoma uobičajeno iskustvo za generaciju kojoj pripadam“, kaže ona.

„Mi smo dio nasl-e sukhteh, odnosno ‘spaljene generacije’ – generacije rođene nakon revolucije 1979. godine, koja je morala platiti cijenu mnogih transformacija i promjena koje su uslijedile.“

Ta iskustva iz mladosti ostavila su trajan trag na umjetnicu, razvijajući u njoj osjetljivost na nepravdu i interes za zatvaranje, marginalizaciju i državno nasilje. Istovremeno su dodatno učvrstila njeno poštovanje prema pravima i slobodama koje danas uživa kao državljanka Australije, u koju se doselila 2007. godine, u vrijeme kada je napuštala novinarstvo i tek počinjala graditi karijeru umjetnice.

„Odrasla sam u sistemu koji mi nije pružao slobodu govora ni jednaka prava kao ženi, tako da to ne uzimam zdravo za gotovo“, kaže ona.

Međutim, iskustvo odrastanja u takvom sistemu učinilo ju je osjetljivijom i na propuste Australije u oblasti ljudskih prava i socijalne pravde.

„Australija se predstavlja kao zemlja s lijepim vrijednostima. To je zemlja koja se zalaže za jednake mogućnosti za sve i želi da svi budu ravnopravni. Ali prava nisu jednako raspoređena“, ističe Afshar.

„Od samog početka bila sam oduševljena mogućnošću da kritikujem autoritete i budem odgovorna građanka u društvu u kojem se možemo boriti za promjene“, dodaje.

Spoj ličnog iskustva i čvrstih uvjerenja rezultirao je nekim od najživopisnijih, najangažiranijih i istovremeno bolno lijepih umjetničkih radova nastalih u Australiji tokom posljednje decenije. Nekoliko njih predstavljeno je na njenoj novoj izložbi a/part u galeriji Buxton Contemporary pri Univerzitetu u Melbourneu.

Izvor fotografije: Instagram/fordfoundationgallery

Umjetnost koja razotkriva sisteme represije

Izložba obuhvata tri projekta koja se bave onim što Afshar naziva „stanjima izuzetka“. Riječ je o terminu koji je skovao italijanski politički teoretičar Giorgio Agamben, a odnosi se na „mjesta na kojima se zakoni koji važe za obične građane ne primjenjuju ili se mogu kršiti“, objašnjava umjetnica.

Za svaki od projekata kreirala je videosnimke i fotografske portrete koji u prvi plan stavljaju ljudskost osoba koje prikazuje, istovremeno preispitujući narative koji omogućavaju postojanje takvih izuzetnih stanja. Posebno se bavi načinima prikazivanja marginaliziranih osoba i grupa zbog kojih društvo lakše prihvata njihovo lišavanje prava.

Među njenim najpoznatijim radovima je Remain, nastao 2018. godine u saradnji s kurdsko-iranskim novinarom i autorom Behrouzom Boochanijem te grupom izbjeglica koji su bili zatočeni na otoku Manus u okviru australskog sistema pritvaranja migranata izvan teritorije zemlje.

Izvor fotografije: Hoda Afshar i Milani Gallery

Video je sniman na malom otoku u blizini Manusa, a kroz spoj privlačnih prizora tropskog raja, poezije, kurdske muzike i ličnih svjedočenja prikazuje ljudskost osoba koje su tamo bile zatočene, ali i dubinu njihove patnje.

„Namjera je bila stvoriti novi vizuelni jezik koji bi mogao utjecati na ljude kada je riječ o ovom problemu, jer smo postali potpuno imuni na slike patnje povezane s izbjegličkom krizom“, izjavila je Afshar 2018. godine, kada je rad Remain prvi put predstavljen.

Gotovo deset godina kasnije, riječ je o njenom najizlaganijem djelu u Australiji i inozemstvu.

Svjedočenja mladih iz pritvorskih centara

Rad Code Black/Riot, koji je u galeriji Buxton prvi put predstavljen nakon premijere na Bijenalu u Sydneyju u martu, imerzivna je videoinstalacija i serija portreta posvećenih mladim pripadnicima autohtonih zajednica koji su bili pritvoreni u sjevernom Queenslandu.

Video je nastao u saradnji s Behrouzom Boochanijem i umjetnikom Vernon Ah Keejem, pripadnikom zajednica Kuku Yalandji, Waanji, Yidinji i Gugu Yimithirr. U njemu bivši pritvorenici i zaposlenici jednog centra za maloljetnike govore o životu i radu unutar sistema koji im oduzima ljudsko dostojanstvo.

Bivši zaposlenici opisuju sistem šarenih „kodova“ koji se koristi za označavanje sigurnosnih rizika i problema, kao i praksu poznatu kao „noćni režim“, tokom koje se djeca danima drže zaključana u ćelijama, u potpunom mraku.

Djeca govore o premlaćivanjima od pripadnika osiguranja, samicama i naizgled beskrajnom ciklusu hapšenja, pritvaranja i uslovnog nadzora.

Kako bi zaštitila identitet mladih osoba, Afshar ih je snimala iz neposredne blizine, fokusirajući se na njihova tijela i donji dio lica. Time je naglasila napetost u njihovim tijelima i izrazima lica dok govore o traumatičnim iskustvima.

Intervjui snimani u studiju isprepleteni su kadrovima mladih ljudi koji se kreću ulicama Cairnsa noću, među mještanima i turistima koji se zabavljaju, plutaju rijekama i u prirodnim bazenima, sjede na drveću i skaču na trampolinima.

„Bilo je veoma važno da ih ne prikažemo kao slomljene“, kaže Afshar.

Na njihovim fotografskim portretima prikazani su u razigranim i prkosnim pozama, koristeći ruke, cvijeće, boje za lice i odjeću kako bi sakrili svoje identitete.

Kao i u radu Remain, ljepota je suprotstavljena nasilju. Ljudskost osoba koje govore kontrast je nehumanosti sistema u kojima su zarobljene.

Projekat o zviždačima koji su progovorili o zloupotrebama

Njen projekat Agonistes iz 2021. godine, u kojem je predstavila istaknute australske zviždače, među kojima je i bivši vojni pravnik David McBride, istražuje drugačije „stanje izuzetka“.

Riječ je o državnim službenicima koji krše sporazume o povjerljivosti kako bi javno progovorili o nepravilnostima kojima su svjedočili, zbog čega bivaju procesuirani i zatvarani.

„Svi ti ljudi nešto su žrtvovali. Morali su birati između zakona i javnosti, a izabrali su javnost, vjerujući da će se stvari promijeniti ako građani saznaju šta se događa. Gube sve jer vjeruju u vrijednosti za koje njihovo društvo tvrdi da ih zastupa“, kaže Afshar.

Četvrti rad, Shafaq, koji premijerno predstavlja na izložbi a/part, ličnije je prirode. Nastao je tokom kampovanja na teritoriji Larrakia u Sjevernom teritoriju Australije u julu, a odražava njenu zabrinutost dok su Sjedinjene Američke Države ponovo započele bombardovanje južnog Irana, gdje živi njena porodica.

„Shafaq je razgovor s članovima moje porodice na daljinu“, objašnjava umjetnica.

Bol zbog uništavanja domovine

Posljednja godina bila je teška za Afshar. Profesionalne uspjehe obilježili su tuga i zabrinutost zbog bombardovanja njene domovine.

„Kada gledate kako se uništavaju mjesta u kojima ste odrasli, imate osjećaj kao da se time briše i dio vašeg tijela i identiteta. To je vrsta bola koju do tog trenutka nisam poznavala“, kaže ona.

Način na koji je Iran predstavljen u međunarodnim medijima učinio ju je skeptičnom prema dokumentarnim načinima pripovijedanja.

„Naše borbe i naši pokreti često bivaju preuzeti i iskorišteni u druge političke svrhe i za ostvarivanje drugih ciljeva“, ističe Afshar.

Izvor fotografije: Instagram/sandytimes.ae

„Željela sam preispitati značenje dokumentarnog pristupa, ostaviti prostor za različita tumačenja i nikada ne predstavljati sliku s unaprijed određenom porukom ili nametnutim zaključkom.“

Krajnji cilj njene umjetnosti, kaže, jeste povezivanje ljudi.

„Za mene se ne radi o istoku ili zapadu, ljevici ili desnici, niti o podjelama koje nas neprestano razdvajaju i navode da se međusobno sukobljavamo. Ne pripadam nijednom taboru. Ono do čega mi je stalo jesu ljudski život i ljudsko dostojanstvo.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.