IDDEEA pokreće upravni spor radi zaštite svojih nadležnosti

Prilog: Damir Šimić

Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine zabranila je Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka IDDEEA-i proces digitalne identifikacije. Tvrde da za to nemaju zakonski temelj. Iz Ministarstva prometa i komunikacija i IDEEA-e tvrde da to nije točno i nastavljaju s procesom. IDDEEA je poručila da će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva radi zaštite svojih nadležnosti i stabilnosti sustava digitalnog identiteta u Bosni i Hercegovini.

 

Agencija za zaštitu osobnih podataka donijela je rješenje kojim je  IDEEA-i i Upravi za neizravno oporezivanje trajno zabranila obradu osobnih podataka u svrhu izdavanja elektroničkih potvrda za elektronički potpis, uz izuzetak za IDDEEA-u kad je riječ o izdavanju osobnih dokumenata. Ova je odluka izazvala oštre reakcije i nova sporenja među institucijama. Izdavanje elektroničkih potpisa na daljinu moglo bi biti zaustavljeno dok pravni spor ne bude riješen.

Iz IDDEEA-e upozoravaju da ovakva odluka izravno ugrožava fiskalni i pravosudni sustav te digitalizaciju države. Ističu da, prema Zakonu o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine, rad ovjeritelja nadzire isključivo nadležni organ pri državnom Ministarstvu komunikacija i prometa, a ne Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Kažu da je područje elektronskog potpisa uređeno Zakonom iz 2006., koji precizno definira nadležnosti. Prema njihovim navodima, Agencija u svom rješenju nije precizirala koji su podaci sporni ili prekomjerni niti kako je zakon prekršen.

Almir Badnjević, direktor IDEEA-e, i Edin Forto, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine:

Forto: „Ovaj prijenos nadležnosti, ovaj napad koji gledamo neće proći. Nećemo dozvoliti onima koji traže da se to dozvoli entitetima. Želimo da to radimo kako rade sve evropske države.“

 

Badnjević: „Pokrenut ćemo upravni spor. Isto to će uraditi i UIO. Privrednici ne mogu više uplatiti PDV elektronskim putem. Milijarda se uplaćivala.“

 

Naglašavaju da nije riječ samo o formalnoj nadležnosti nego o pravnoj sigurnosti cijelog sustava kvalificiranih elektroničkih potpisa, na kojem se temelje brojni procesi državnih institucija.

IDDEEA-i je zabranjeno dodjeljivati elektronički identitet te naloženo da izbriše osobne podatke građana prikupljene u fazi testiranja. Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine Dragoljub Reljić za RTRS je izjavio da su, nakon detaljne analize europskih direktiva i usporedbe s propisima u susjednim zemljama, donijeli odluku o zabrani:

"Jedina agencija koja je nadležna da vrši nadzor nad obradom ličnih podataka nad svim tim kontrolorima podataka je Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine."

 

Jedan od najvažnijih primjera jest sustav elektroničkog deklariranja Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, putem kojeg porezni obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge akte. Ministar Srđan Amidžić očekuje da se situacija što prije riješi:

“Nekad se u Bosni i Hercegovini donose odluke, a o njihovim posljedicama se ne razmišlja. Tražimo rješenje da se to ne desi jer bi stali svi procesi u Bosni i Hercegovini.“

 

Iz SNSD-a tvrde da način obrade podataka u IDDEEA-i nije sukladan zakonu. Sve vraćaju na politički teren prenošenja nadležnosti s entiteta. Snježana Novaković Bursać:

"Nemoguće je potvrđivati nečiji identitet bez spoja sa stvarnim identitetom. Svi naši podaci građana u nadležnosti su ministarstava unutrašnjih poslova. Međutim, neki su očigledno zamislili da treba da prave neki digitalni MUP na nivou Bosne i Hercegovine."

 

Sustav elektroničkog potpisa već je primijenjen u više od stotinu pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini u suradnji s VSTV-om. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka tvrde da se ne zabranjuje uporaba u područjima pravosuđa, fiskalnog sustava te gospodarstva nego nezakonita obrada podataka od dva javna organa koja moraju postupati u granicama zakonskih nadležnosti. Iz IDEEA-e, s druge strane, upozoravaju da pravno osporavanje ili uvođenje nesigurnosti u sustav može pokrenuti pitanje kontinuiteta fiskalnih procesa, stabilnosti javnih prihoda i pravne sigurnosti poslovanja. Dodaju da je riječ o sustavu koji funkcionira godinama i koji su prihvatile institucije, tvrtke i građani, zbog čega bi naknadno osporavanje moglo imati šire posljedice od uobičajenog regulatornog postupka.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.