ICE agenti: Ko su i koje ovlasti imaju?
Smrtonosno ranjavanje 37-godišnje žene u Minneapolisu izazvalo je proteste širom SAD-a i povećalo nadzor nad američkom Imigracionom i carinskom službom (ICE).
ICE je od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću izveo hiljade hapšenja, često na javnim mjestima. Ove akcije su sve više donosile agente u zajednice širom zemlje, što je izazvalo otpor lokalnih stanovnika koji se protive njihovim operacijama.
Šta je ICE i kada je osnovan?
ICE predvodi masovnu deportacijsku inicijativu Trumpove administracije, koja je bila centralno obećanje tokom njegove kampanje.
Predsjednik SAD-a je značajno proširio ICE, njegov budžet i misiju od povratka u Bijelu kuću. Agencija sprovodi imigracijske zakone i istražuje nelegalnu imigraciju, a također uklanja nelegalne imigrante iz SAD-a.
ICE je osnovan Zakonom o domovinskoj sigurnosti iz 2002. godine, kao odgovor na terorističke napade 11. septembra 2001. godine. Taj zakon je stvorio Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), a ICE je jedna od njegovih podređenih agencija.
Ovlasti agenata ICE-a za hapšenje
ICE vidi svoju misiju u domenu javne sigurnosti i nacionalne sigurnosti, ali njihove ovlasti razlikuju se od lokalne policije.
Agenti mogu zaustaviti, zadržati i uhapsiti osobe za koje sumnjaju da su u SAD-u nelegalno. Mogu privremeno zadržati američke građane u ograničenim situacijama, npr. ako ometaju hapšenje, napadnu službenika ili se sumnja da su ilegalno u zemlji.
Ipak, prema ProPublici, u prvoj polovini Trumpovog mandata bilo je preko 170 incidenata u kojima su savezni agenti držali američke građane protiv njihove volje.
U najnovijem slučaju u Minneapolisu, američka građanka Renee Nicole Good ubijena je dok je sjedila u automobilu. Administracija Trumpa tvrdi da je agent djelovao u samoobrani, dok lokalni zvaničnici insistiraju da ona nije predstavljala opasnost.
Ovlasti ICE-a za upotrebu sile
Upotreba sile od strane ICE-a regulisana je kombinacijom Ustava SAD-a, zakona SAD-a i smjernica Ministarstva domovinske sigurnosti.
Prema Ustavu, vlasti mogu koristiti smrtonosnu silu samo ako osoba predstavlja ozbiljnu opasnost za druge ili je počinila nasilni zločin.
Memorandum DHS iz 2023. navodi da agenti "smiju koristiti smrtonosnu silu samo kada je to neophodno" i ako vjeruju da predmet sile predstavlja neposrednu prijetnju smrti ili ozbiljne tjelesne povrede sebi ili drugima.
Gdje ICE djeluje?
Obično ICE djeluje unutar SAD-a, iako ima manji broj osoblja u inostranstvu. Njegova sestrinska agencija, US Customs and Border Protection, tehnički nadgleda granice SAD-a.
Uloga ovih agencija je postala nejasna, jer je Trumpova administracija preusmjerila agente iz različitih federalnih službi za imigracijsko provođenje zakona. Granična patrola sve češće učestvuje u operacijama unutar SAD-a zajedno s ICE-om.
Preko 2.000 federalnih agenata bit će raspoređeno u Minneapolisu u okviru najnovije operacije.
Šta se dešava s osobama koje ICE zadrži?
Deportacije u Trumpovoj eri bile su masovne. Administracija je navela da je između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovala 605.000 ljudi, dok je 1,9 miliona imigranata "dobrovoljno napustilo zemlju" nakon javne kampanje.
Zadržani imigranti mogu biti privremeno zadržani, ispitani i oslobođeni, ili prebačeni u veće pritvorske centre širom SAD. Oni koji ne dobiju legalni status mogu biti deportovani.
Prema podacima TRAC-a, oko 65.000 osoba bilo je u pritvoru ICE-a do 30. novembra 2025.
Kritike ICE i otpor prema agentima
Mnoge zajednice se protive operacijama ICE-a i partnerskih agencija poput Granične patrole. Stanovnici često snimaju hapšenja, a neki susreti postaju nasilni.
U Chicagu su medijske organizacije tužile Patrolu zbog neprimjerene upotrebe sile prema novinarima, vjerskim liderima i demonstrantima. Incident u Minneapolisu nije prvi put da je neko povrijeđen u operaciji imigracijske službe.
ICE je kritikovan i zbog nošenja maski tokom operacija, što agencija brani tvrdnjom da štiti agente od uznemiravanja.
Istraživanja pokazuju da Amerikanci imaju podijeljeno mišljenje. Malo više od polovine smatra da su deportacije neophodne, dok većina odraslih vjeruje da administracija previše primjenjuje silu za deportacije.
federalna.ba/BBC