Uposlenici sačuvali RTVFBiH, nepoštivanje zakona i dalje problem javnih servisa | 25 godina RTVFBiH

25 godina javnog servisa Radio-televizije Federacije BiH.

25 godina odgovornosti, rada i izazova.

O nama, planovima i odnosima sa drugim javnim servisima u BiH, u Plenumu su govorili članovi Upravnog odbora Federalne televizije - Danijela Gogić, Medina Mujić, Adnan Huskić i Zoran Krešić.

Gogić: Najveći problem javnih servisa je nepoštovanje zakona

Predsjednica Upravnog odbora RTVFBiH Daniela Gogić istakla je da unutar ovog tijela vlada pozitivna atmosfera i dobra saradnja, ali da najveći izazov u radu predstavlja nepoštovanje zakonskih propisa, posebno kada je riječ o funkcionisanju javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini.

„Svi smo oslonac jedni drugima i jako dobri saradnici. Mislim da je to jedan od ključnih razloga zbog čega neki utjecaji izvana ili bilo kakvi problemi nisu ostavili traga na rad Upravnog odbora RTVFBiH“, kazala je Gogić.

Naglasila je da problem nije isključivo vezan za javne servise, već da je riječ o široj pojavi selektivnog poštovanja zakona.

„Najveći problem s kojim se susrećemo u našem radu jeste činjenica da se ne poštuju zakoni. Globalno je ta tendencija da se ljudi odnose prema zakonu kao da je švedski sto. Onda odabirete šta želite poštovati od zakona, a šta ne želite. To je zapravo naš najveći problem“, istakla je.

Prema njenim riječima, Upravni odbor nastoji dosljedno primjenjivati sve propise, ali je za uspješno funkcionisanje javnog RTV sistema neophodna saradnja svih njegovih učesnika.

„Koliko god se Upravni odbor RTVFBiH trudio da u potpunosti, zaista stopostotno, poštuje zakone, sve pravilnike i pravila, mi moramo imati partnere unutar sistema koji će također pružiti ruku i da zaista počnemo svi zajedno na isti način tretirati zakone koji su doneseni“, poručila je Gogić.

Ukazala je i na potrebu prilagođavanja medijskog zakonodavstva promjenama u sektoru, naglašavajući da je trenutno najveći problem njegova primjena.

„Nijedan zakon na svijetu nije savršen, svaki ima manjkavosti. Posebno zakoni koji se bave medijima, koji jako brzo doživljavaju transformacije i promjene. Takve zakone trebalo bi često revidirati, usklađivati i prilagođavati novinama koje dolaze. Nažalost, mi ne samo da ne unapređujemo zakon koji smo donijeli nego ga čak i ne poštujemo“, kazala je.

Kao jedan od ključnih uzroka problema u odnosima između javnih emitera izdvojila je neformiranje predviđene korporacije javnih RTV servisa.

„Jedna od glavnih stvari je neformiranje korporacije, koje bi u samom početku onemogućilo razvijanje ovako velikog problema koji se pojavio, a koji se prije svega odnosi na odnose između naših servisa“, zaključila je Gogić.

Mujić: RTVFBiH opstala zahvaljujući uposlenicima

Članica Upravnog odbora RTVFBiH Medina Mujić ocijenila je da je dosadašnji mandat obilježen intenzivnim radom na rješavanju zatečenih problema i uspostavljanju temelja za dalji rad Federalne radiotelevizije. Istakla je da su članovi Upravnog odbora usaglašeni u ciljevima, među kojima je najvažniji stavljanje javnog servisa u službu građana i građanki.

Mujić je kazala da je po dolasku u Upravni odbor prije godinu i po bila pozitivno iznenađena činjenicom da članovi dijele slične i iste ciljeve, što im, kako je navela, olakšava rad.

„Od samog momenta kada smo došli ovdje, ne mogu reći da smo zatekli neku sjajnu situaciju, jer znamo kakva je situacija bila prije toga, da je Federalna radiotelevizija bila, evo možemo reći, nekih 13 godina u nekom vidu i obliku blokade. I onda smo bukvalno morali da radimo korak po korak i da nekako rješavamo situaciju na način da krenemo s prioritetnim problemima i s onim što nam i sam zakon nalaže“, kazala je Mujić.

Među prvim zadacima Upravnog odbora bili su predlaganje generalnog direktora i rad na statutu, ali Mujić je naglasila da je, osim tih javnosti poznatijih aktivnosti, bilo potrebno obaviti i veliki broj drugih poslova.

„Za ovu godinu i po mi smo 38 akata i dokumenata i pravilnika usvojili. Znači, to je bilo od toga da smo kreirali naš Pravilnik o radu, pa dalje svi drugi akti koji su trebali da se donesu“, navela je Mujić.

Istakla je da je rad bio izazovan i intenzivan, ali da članovi Upravnog odbora sada smatraju da su uspjeli postaviti temelje za nastavak rada.

„Bilo je izazovno, mnogo smo radili, radimo još uvijek mnogo, ali nekako i mi sada osjećamo da smo koliko-toliko nekako izgradili, nadamo se, pozitivne temelje i da nastavljamo dalje“, kazala je.

Govoreći o ciljevima Upravnog odbora, Mujić je naglasila da je njihov zajednički interes da javni servis bude u službi građana i građanki. Posebno je istakla značaj zaposlenih u Federalnoj televiziji, koji su, prema njenim riječima, doprinijeli opstanku ove medijske kuće tokom 25 godina njenog rada.

„Buran je period bio, turbulentno je vrijeme bilo u ovih 25 godina i jasno nam je da nije bilo uvijek ni ugodno raditi, da je bilo tu različitih problema, ali nekako na kraju možemo reći da je Federalna televizija opstala dobrim dijelom zahvaljujući uposlenicima i uposlenicama i mi smo im zaista na tome zahvalni“, rekla je Mujić.

Dodala je da Upravni odbor nastoji unaprijediti uslove rada i radno okruženje zaposlenih, te da će na tome raditi i u budućnosti.

Huskić: Odnosi između javnih servisa su iznimno loši, komuniciramo preko advokata i sudova

Adnan Huskić, član Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine (RTVFBiH), govorio je o problemima u funkcionisanju javnog RTV sistema u BiH, višegodišnjoj neaktivnosti Odbora sistema te narušenim odnosima između javnih servisa. Istakao je da je neophodno ponovo uspostaviti komunikaciju između sva tri javna servisa kako bi se pronašla rješenja za nagomilane probleme.

Huskić je pojasnio da je aktuelni saziv Upravnog odbora RTVFBiH zatekao izuzetno složenu situaciju, u kojoj Odbor sistema već godinama ne funkcioniše, što dodatno otežava rješavanje problema između javnih emitera.

„Situacija u koju smo mi ušli jeste da je Odbor sistema potpuno disfunkcionalan, da već godinama prije, ne nešto što ima veze sa ovim sazivom Upravnog odbora, već godinama prije se naprosto Odbor sistema ne sastaje“, kazao je Huskić.

Naglasio je da nefunkcionisanje ovog tijela onemogućava pokretanje ključnih procesa i razgovora o budućnosti javnog RTV sistema, dok se odnosi između javnih servisa dodatno pogoršavaju zbog nepotpune implementacije zakonskih rješenja.

„Mi, u principu, komuniciramo preko advokata, mi komuniciramo na sudovima, mi komuniciramo potraživanjima jednih od drugih, a sve zato što nikada do konca nije doveden proces implementacije zakona koji je sve te stvari trebao da riješi“, istakao je.

Prema njegovim riječima, odgovornost za pokretanje razgovora o rješavanju problema trebali bi preuzeti osnivači javnih servisa – Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Međutim, kako je naveo, takve inicijative izostaju, što otvara pitanje političke volje za rješavanje nagomilanih problema.

Huskić je istakao da Upravni odbor RTVFBiH kontinuirano insistira na ponovnom uspostavljanju funkcionalnosti Odbora sistema, uključujući pokušaje da se predstavnici RTRS-a uključe u zajedničke razgovore.

„Bili smo spremni na različite modalitete u tom smislu, predlažemo i jedini smo koji predlažemo, da se razumijemo, ili pokušavamo i da kolege sa RTRS-a na neki način privolimo da dođu da razgovaramo, jer bez toga mi ne možemo funkcionisati, bez toga mi ne možemo adresirati brojna pitanja koja obremenjuju naše odnose i funkcionalnost sveukupnog sistema“, poručio je.

Govoreći o otkazanoj sjednici Odbora sistema, Huskić je naveo da su predstavnici RTVFBiH već zatražili zakazivanje novog sastanka početkom novembra, naglašavajući da je ponovno aktiviranje ovog tijela trenutno jedini realan put ka rješavanju problema.

„Danas smo preko predsjedavajuće tražili da se odmah početkom novembra zakaže naredna sjednica, zaista insistiramo na tome da se pokuša osposobiti Odbor sistema, jer mi drugi način trenutno nemamo“, rekao je.

Kao alternativu naveo je mogućnost potpunog preispitivanja postojećeg modela javnog RTV sistema i njegovog ponovnog uspostavljanja na drugačijim osnovama. Ipak, izrazio je sumnju da trenutno postoji spremnost za tako sveobuhvatan proces.

Smatra da bi se, umjesto toga, trebalo usmjeriti na primjenu postojećih zakonskih odredbi koje je moguće provesti, uz izmjene onih koje su se pokazale nefunkcionalnim. Time bi se, kako je ocijenio, mogli stvoriti barem početni uslovi za normalizaciju odnosa između javnih servisa.

„Ovo je apsolutno neprihvatljiva situacija“, naglasio je Huskić, dodajući da Upravni odbor RTVFBiH nastoji pokrenuti određene procese, ali da bez zajedničkog djelovanja svih javnih servisa nije moguće postići suštinski napredak.

„Jedini pravi način je da sva tri servisa zajednički insistiraju na ovoj vrsti rješenja koje dolaze od onih čija je to primarna uloga. Drugačije to neće biti“, zaključio je Huskić.

Zoran Krešić: Opstanak javnog RTV sistema preduslov je evropskog puta BiH

Član Upravnog odbora Radio-televizije Federacije BiH Zoran Krešić smatra da su promjene u programu Federalne televizije vidljive, te da je jedan od zadataka Upravnog odbora bio omogućiti profesionalcima da svoj posao obavljaju bez političkih pritisaka. Govoreći o izazovima u radu, Krešić je ukazao i na dugogodišnje probleme u funkcionisanju javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini, ističući da je neophodno otvoriti dijalog između javnih servisa i njihovih osnivača.

Na početku razgovora čestitao je Federalnoj televiziji 25 godina rada, ocijenivši da su promjene u programu vidljive u proteklom periodu.

„Može zvučati neskromno, ali vidi se bitna razlika u onome što se vidi na ekranu. Možda je dobro da ljudi ne vide šta radi Upravni odbor, jer je to znak da oni koji treba da rade neki sasvim drugi posao mogu taj posao raditi odlučno“, kazao je Krešić.

Podsjetio je da je imenovanje Upravnog odbora dugo trajalo, uz, kako je naveo, različite političke razloge i pokušaje utjecaja na upravljanje Federalnom televizijom. Nakon imenovanja, Upravni odbor dobio je mogućnost da imenuje generalnog direktora i mijenja određene akte.

Krešić ističe da je Upravni odbor nastojao odgovorno pristupati radu ove medijske kuće, uprkos različitim izazovima u odnosima s osnivačima i drugim akterima.

„Trebamo biti svjesni da je ovo javni RTV servis i da postoji veliki interes javnosti, svih građana, ali i političkih stranaka koje, naravno, teže imati određenu vrstu utjecaja na ovu kuću. Mislim da smo u dobrom dijelu, dakle Upravni odbor, a i naš generalni direktor, uspješno plovili i pokušaje pritisaka stavili u drugi plan. Ono što je najvažnije jeste da omogućujemo vama, profesionalcima, da radite svoj posao onako kako to dolikuje jednom javnom servisu“, rekao je Krešić.

Govoreći o mogućim rješenjima za dugogodišnje probleme javnih RTV servisa u BiH, Krešić je podsjetio na analize i inicijative koje su pokrenute prije šest ili sedam godina. Tada je, naveo je, na nivou Parlamentarne skupštine BiH formirana radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije, tri javna RTV servisa i nadležnog ministarstva.

Prema njegovim riječima, prethodna analiza ukazala je na to da veliki dio zakonskih odredbi koje uređuju javni RTV sistem nije proveden, zbog čega se otvorilo pitanje izrade novog zakonskog rješenja.

„Tada se donijela neka vrsta odluke da se počne raditi na izradi novog zakona koji bi definirao brojna pitanja i odnose. U posljednje vrijeme u medijima se ponovo spominju omjeri raspodjele prikupljene RTV takse između pojedinih servisa, ali i pitanje treba li postojati korporacija i kako bi cijeli sistem trebalo urediti“, pojasnio je Krešić.

Podsjetio je da je reforma javnog RTV sistema, započeta oko 2000. godine, bila zamišljena po uzoru na BBC model, ali da takvo uređenje nije u potpunosti zaživjelo.

Smatra da se rješenje ne može pronaći međusobnim optuživanjem i prebacivanjem odgovornosti, već dogovorom predstavnika javnih servisa i njihovih osnivača.

„Ja ne bih upirao prstom ni u koga jer tako nikada nećemo doći do rješenja. Mislim da predstavnici tri servisa, ali prije svega njihovi osnivači, dakle dominantno dva entiteta i država BiH, moraju početi razmišljati na način da je opstanak javnog RTV sistema dio procesa približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. To je jedan od temeljnih uslova i, ako se to postavi na strateški način, onda će se naći rješenje“, istakao je.

Krešić upozorava da međusobne tužbe i finansijska potraživanja između javnih RTV servisa ne vode ka rješavanju problema, već dodatno ugrožavaju njihovo funkcionisanje.

„Ovo što trenutno doživljavaju tri RTV servisa, koji se međusobno tuže i jedni od drugih traže potraživanja, bilo da je riječ o RTV taksi, marketingu ili korištenju prostora, jednostavno ničemu ne vodi. Sva tri RTV servisa zapravo imaju problem“, kazao je.

Posebno je upozorio na finansijske posljedice sporova i mogućnost novih blokada računa. Naveo je da je račun Radio-televizije Republike Srpske blokiran, dok je račun BHRT-a ranije također bio blokiran. Iako račun RTV Federacije BiH u tom trenutku nije bio blokiran, Krešić upozorava da se ni takav scenario ne može isključiti u budućnosti.

„To ne znači da se blokada neće dogoditi za nekih pola godine, ukoliko stigne neka tužba s jedne, druge ili treće strane. Mislim da je to jedno vrzino kolo koje je vrijeme zaustaviti“, upozorio je.

Zbog toga smatra da je potrebno što prije pokrenuti razgovore o cjelokupnom sistemu i pronaći održivo rješenje koje će omogućiti stabilno funkcionisanje javnih servisa.

Kao jedan od prvih koraka ka rješavanju problema, Krešić izdvaja poštivanje postojećih zakonskih propisa, uključujući odredbe koje se odnose na raspodjelu RTV takse.

„Potrebno je donijeti neku vrstu odluke da se počne razgovarati o svemu tome. Prije svega, treba poštovati zakon. Zakon podrazumijeva i raspodjelu RTV takse. Mislim da je važno da se svi počnu ponašati u skladu sa zakonom, jer će se u takvoj, smirenijoj atmosferi, lakše početi rješavati problemi“, zaključio je Krešić.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.