Hrvatski sabor raspravljao o rezoluciji o položaju Hrvata u BiH, dio zastupnika tražio i treći entitet

U Hrvatskom saboru danas je održana višesatna rasprava o Prijedlogu rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, dokumentu koji je predložio Domovinski pokret. Tokom gotovo trosatne debate većina zastupnika podržala je sadržaj rezolucije, dok su pojedini predstavnici desnice ocijenili da predloženi tekst nije dovoljno dalekosežan te su otvoreno zagovarali snažnije uključivanje Hrvatske u pitanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Prijedlog rezolucije u ime predlagača predstavio je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je poručio da je cilj dokumenta poslati jasnu političku poruku kako će Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj radi zaštite, kako je naveo, političkih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, Zagreb više ne bi trebao pasivno posmatrati, kako tvrdi, preglasavanje Hrvata u BiH, naglasivši da se to, prema njegovom stavu, ne čini na štetu drugih naroda, već s ciljem očuvanja jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Penava ponovo otvorio pitanje izbora člana Predsjedništva BiH

Penava je tokom izlaganja ustvrdio da se u Bosni i Hercegovini godinama provodi ono što je nazvao "izbornim inžinjeringom", ocjenjujući da problem nije rezultat složenog izbornog sistema, nego organiziranog političkog djelovanja. Posebno je izdvojio dio rezolucije koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ističući da bi upravo taj segment, prema njegovom mišljenju, trebao ponuditi rješenje za, kako je rekao, dugogodišnji problem.

Podsjetio je da se od 2006. godine, prema njegovoj ocjeni, dešava da hrvatskog člana Predsjedništva biraju birači iz drugih naroda, što je ocijenio odstupanjem od principa dogovorenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Većina podržala rezoluciju, ali dio desnice tražio još oštriji pristup

Iako su tokom rasprave uglavnom dominirali pozitivni stavovi prema predloženom dokumentu, najveće primjedbe nisu dolazile od političkih protivnika rezolucije, već od zastupnika desnog političkog spektra koji smatraju da tekst nije dovoljno odlučan.

Među njima su bili zastupnici Mosta Nikola Grmoja i Miro Bulj, kao i nezavisni zastupnik Nino Raspudić, nekadašnji član te stranke.

Grmoja je poručio da Hrvatska ne bi trebala izbjegavati uključivanje u pitanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je to, prema njegovom tumačenju, obaveza koja proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Govoreći u Saboru, rekao je da smatra kako Hrvatska treba aktivno učestvovati u raspravama o političkom uređenju BiH te da upravo rezoluciju vidi kao jedan od oblika takvog djelovanja.

Raspudić: Iz dokumenta izbačen veći dio prvobitnih prijedloga

Nino Raspudić ocijenio je da je konačna verzija rezolucije znatno ublažena u odnosu na prvobitni nacrt.

Posebno je kritikovao činjenicu da je iz dokumenta uklonjen prijedlog kojim se, prema njegovim riječima, zagovaralo formiranje posebne federalne jedinice s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini.

Koristeći slikovito poređenje, Raspudić je rekao da je prvobitno najavljivan mnogo odlučniji dokument, dok je konačna verzija, prema njegovoj ocjeni, izgubila gotovo sve ključne političke poruke.

Bulj otvoreno zagovarao formiranje trećeg entiteta

Najdalje u svojim zahtjevima otišao je zastupnik Mosta Miro Bulj, koji je u više navrata tokom rasprave otvoreno pozvao na uspostavljanje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

Bulj je tvrdio da Hrvatska ima ustavnu obavezu brinuti o položaju Hrvata u BiH te je ustvrdio da bi, prema njegovom mišljenju, hrvatski narod trebao imati vlastiti entitet, kao što, kako je naveo, postoje političke jedinice za druga dva konstitutivna naroda.

Istakao je da je razočaran što takav prijedlog nije ostao sastavni dio konačne verzije rezolucije.

Tokom rasprave pohvale HVO-u i Herceg-Bosni

U saborskoj raspravi moglo se čuti i više pozitivnih ocjena o ulozi Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Pritom pojedini zastupnici nisu spominjali pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, kojima je politički i vojni vrh Herceg-Bosne osuđen za ratne zločine i udruženi zločinački poduhvat.

Nakon završene rasprave, zastupnici Hrvatskog sabora trebali bi se sutra izjasniti o Prijedlogu rezolucije.

Podršku njenom usvajanju već su najavili zastupnici Domovinskog pokreta i HDZ-a, kao i predstavnici Mosta i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), što znači da dokument ima realne izglede da dobije potrebnu većinu u Saboru.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.