Guardian: Deset dana koji bi mogli uzdrmati svijet – ključni izbori u četiri zemlje

U članku naslovljenom „Deset dana koji bi mogli uzdrmati svijet: demokratske norme na kušnji na četiri ključna izbora“, Guardian piše da Brazil, Izrael, Srbija i Sjedinjene Američke Države održavaju izbore u razmaku od deset dana, na kojima je u pitanju hoće li autoritarna desnica učvrstiti svoje globalne dobitke ili će prodemokratske snage uspjeti ostvariti povratak.

Izbori koji bi mogli 'duboko preoblikovati globalnu politiku'

U tekstu se navodi da bi četiri izbora na četiri kontinenta u deset dana mogla „duboko preoblikovati globalnu politiku“, odnosno „potisnuti svijet dalje na njegovoj autoritarnoj putanji ili označiti ograničeni povratak demokratskim normama“. U sva četiri izborna nadmetanja, piše Guardian, na kušnji su osnovne demokratske norme, u vrijeme kada autokratija napreduje širom svijeta alarmantnim tempom.

Prema Institutu V-Dem sa sjedištem u Švedskoj, koji koristi alate za procjenu s više varijabli, demokratske slobode koje uživa prosječni građanin svijeta pale su na nivoe posljednji put zabilježene 1978. godine, mnogo prije pada Berlinskog zida i raspada komunizma u Evropi, navodi Guardian.

List ukazuje na to da bi grupisanje četiri ključna izborna nadmetanja moglo zaustaviti taj trend ili ga dodatno ojačati.

„Na svakim od tih izbora prodemokratske stranke vode tijesnu utrku s aktuelnim autokratama u nastajanju. Ishodi u svakom slučaju mogu imati prelijevajuće efekte u njihovim regijama i šire“, navodi Guardian.

Brazil, Srbija, Izrael

Kako piše ovaj list, Brazil danas održava drugi krug predsjedničkih izbora, na kojima vodi kandidat krajnje desnice Flavio Bolsonaro. Bolsonaro prijeti da će, ako pobijedi, „promijeniti ustav“, pomilovati svog oca, koji je osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog planiranja puča, te ublažiti ekološka ograničenja, što je ključno pitanje za šume Amazona.

Istovremeno, na izborima u Srbiji, „poluautokratija koju vodi Aleksandar Vučić posljednjih 12 godina suočava se sa svojim najvećim izazovom u obliku nekonvencionalnog protestnog pokreta koji predvode studenti, s listom malo poznatih profesora i tehnokrata koji se takmiče pod jednostavnim sloganom ‘Srbija ili mafija’“, navodi se u tekstu.

U utorak će doći red na izraelskog premijera Benjamina Netanyahu da se na izborima suoči sa svojim izazivačima, ukazuje Guardian.

Izraelski lider je tokom 19 od posljednjih 30 godina nadgledao produženi period demokratskog nazadovanja i sve većeg kršenja ljudskih prava. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za njegovo hapšenje zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi, a suočava se i s dodatnim rizikom zbog suđenja za korupciju u svojoj zemlji ako izgubi izbore, navodi se u tekstu. Njegova krajnje desničarska koalicija trenutno zaostaje za opozicionim blokom prema anketama.

Trump i izbori za Kongres

Zatim će se 3. novembra, pri kraju potencijalno historijskih deset dana, predsjedništvo Donalda Trumpa, koje Guardian opisuje kao predsjedništvo carskog tipa, suočiti s prijekorom američkih birača na izborima za Kongres na sredini mandata. Tada bi najmanje jedan dom Kongresa, a moguće i oba, mogli preći pod kontrolu demokrata, navodi se u tekstu.

Kako se dodaje, demokrate će se tada suočiti s teškim zadatkom u pokušaju da obuzdaju Trumpove ekscese, zbog kojih su Sjedinjene Američke Države znatno pale na indeksu liberalne demokratije Instituta V-Dem.

Dok Sjedinjene Američke Države budu prebrojavale glasove u utorak, svijet bi mogao izgledati znatno drugačije, piše Guardian i dodaje da četiri predstojeća izborna nadmetanja „nisu samo vremenski povezana već su i isprepletena“.

List ukazuje na to da je Trumpov pokret MAGA otvoreno pružio političku podršku Netanyahuu, Vučiću i Bolsonaru. Špijunski program Pegasus, izraelske proizvodnje, pronađen je na telefonima studenata i prodemokratskih aktivista u Srbiji, dok je Bolsonaro snažno proizraelski orijentiran i obećava da će slijediti američki primjer i premjestiti brazilsku ambasadu u Jerusalem.

Pobjeda autoritarne desnice u jednoj zemlji ohrabrit će njene saveznike u drugim zemljama, i obrnuto: pobjeda prodemokratske strane u bilo kojem od ovih izbornih nadmetanja dat će nadu i ohrabrenje njenim saveznicima širom svijeta, piše Guardian.

Različiti oblici borbe za demokratiju

Četiri izbora možda su blisko isprepletena, ali borba između autoritarizma i demokratije poprima veoma različite oblike u svakoj zemlji, navodi Guardian. Dodaje da su izgledi i ulozi različiti, ali da se u svim slučajevima radi o tijesnim izbornim utrkama.

Guardian zatim zasebno opisuje situaciju u sve četiri države.

Govoreći o Srbiji, list ukazuje na to da je Aleksandar Vučić tokom 12 godina na vlasti postepeno narušavao temelje srpske demokratije. On i njegovi saveznici preuzeli su gotovo sve televizijske stanice u zemlji, što je rezultiralo njegovom izrazitom prisutnošću na televizijskim ekranima tokom aktuelne izborne kampanje.

Budućnost dva preostala nezavisna informativna medija neizvjesna je, ukazuje Guardian, budući da ih je tokom kampanje kupio portugalski investitor povezan sa svrgnutim mađarskim režimom Viktora Orbana.

Vladajuća Srpska napredna stranka pretvorila je ministarstva i druge državne institucije u političke alate, do te mjere da je „linija između države i stranaka također izbrisana“, piše Guardian, citirajući Rašu Nedeljkova, programskog direktora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA).

Opozicione stranke koje su dosad pokušavale obuzdati Vučića bile su slabe i podijeljene, ali srpska politika transformisana je prije dvije godine, nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, navodi se u tekstu.

Tragedija je podstakla duboko ukorijenjeno nezadovoljstvo širom zemlje i dovela do masovnog pokreta predvođenog studentima, koji je od tada izdržao zastrašivanje države i sada je kandidovao punu listu protiv Srpske napredne stranke, dodaje se.

Kandidati, kao i studenti koji su ih nominovali, ne slažu se o ključnim političkim pitanjima, ali su čvrsto privrženi direktnoj demokratiji, navodi Guardian. Odluke se donose na velikim plenumima i nikome nije dopušteno da se nametne kao prepoznatljiv lider.

Rizik od nemira i nasilja

Kako bi pobijedili na izborima, studenti će morati promijeniti ustaljene obrasce srpske politike, a posebno prevazići Vučićevu kontrolu nad njegovom lojalnom bazom u ruralnim područjima, navodi se u tekstu. Dodaje se da, ako se približe pobjedi, postoji rizik od nemira i nasilja.

SNS, prema pisanju Guardiana, ima zabilježenu historiju angažovanja bandi i nasilnika kako bi ometali opozicione skupove. Takve grupe mogle bi se pojaviti na biračkim mjestima ako se Vučić bude osjećao ugroženim. List dodaje da su i studenti obećali izaći na ulice kako bi branili pobjedu kojoj se nadaju na današnjim izborima.

federalnaba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.