Gotovo četvrtina birača u Europi sada podržava krajnju desnicu

Gotovo jedan od četiri birača u Europi danas glasa za krajnje desne stranke, pokazuje novo istraživanje. Udio je porastao na više od 23 %, u odnosu na oko 10 % prije deset godina i približno 5 % sredinom 1990-ih.

Analizu je provelo više od 150 politologa u 31 zemlji, a istraživanje je dio PopuList projekta koji prati krajnje lijeve, krajnje desne i populističke stranke u Europi.

Istraživanje pokazuje i da gotovo 30 % Europljana sada glasa za antiestablišmentske stranke, što je također rekordna razina.

Prema Matthijsu Rooduijnu, politologu sa Sveučilišta u Amsterdamu i voditelju istraživanja, promjena je značajna i ubrzana posljednjih godina, posebno između 2023. i 2025. godine.

Rast krajnje desnice u velikim europskim državama

U više zemalja zabilježen je snažan rast krajnje desnih stranaka. U Austriji je Slobodarska stranka (FPÖ) porasla sa 16 % na 29 %, dok je u Francuskoj Nacionalno okupljanje (RN) poraslo na 37 % i postalo najveća stranka u parlamentu.

U Portugalu je stranka Chega porasla na 18 %, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu Reform UK povećao svoj udio glasova sa 2 % na 14 %.

U Njemačkoj je Alternativa za Njemačku (AfD) udvostručila rezultat na 21 %, postavši druga najveća stranka u zemlji.

Krajnje desne populističke stranke danas sudjeluju u vladajućim koalicijama u Hrvatskoj, Češkoj, Italiji i Finskoj, dok u Švedskoj podržavaju manjinsku vladu.

Istovremeno, neke stranke bilježe i padove, poput PVV-a u Nizozemskoj i Fidesza u Mađarskoj.

Zašto raste podrška krajnjoj desnici?

Stručnjaci navode nekoliko razloga za ovaj trend. Stavovi birača o temama poput migracija nisu se značajno promijenili, ali su postali važniji u odlučivanju.

Drugi faktor je normalizacija krajnje desnice, jer njezin rast i prisutnost u medijima i mainstream politici čini njihove ideje sve prihvaćenijima.

Treći razlog je, kako navodi Rooduijn, sposobnost tih stranaka da uspješno oblikuju političke poruke kroz emocionalne narative “mi protiv njih”.

PopuList definira krajnje desne stranke kroz ideologije nativizma i autoritarizma, pri čemu se naglašava strogi pristup imigraciji, identitetu i javnom redu.

Populizam se, u širem smislu, opisuje kao politički pristup koji dijeli društvo na “pošten narod” i “korumpiranu elitu”.

Iako populizam može predstavljati izraz nezadovoljstva građana, istraživači upozoravaju da krajnje desni populizam može dovesti do pritiska na demokratske institucije.

Primjeri zemalja poput Mađarske, Poljske i Sjedinjenih Američkih Država pokazuju, navodi se u istraživanju, da jačanje takvih pokreta može dovesti do slabljenja demokratskih normi, prenosi The Guardian.

federalna.ba