"Golgotu sam prošla, ali kada bih trebala, ja bih opet prijavila korupciju"

Podaci organizacija koje se bave borbom protiv pošasti korupcije su porazni, a efikasna zakonska rješenja protiv nje, uz sva višedecenijska obećanja, i dalje nemamo.

Prijaviteljica zbog naplate laserske operacije oka

Iako je 2020. godine Fond zdravstvenog osiguranja RS-a osigurao pacijentima po 750 maraka za laserske operacije oka, nadležna zdravstvena ustanova uslugu je pacijentima naplaćivala. Prijavila sam korupciju - kaže Anica Ramić, zdravstvena radnica čija višegodišnja borba je okončana smjenom direktora, gubitkom imovine, prijetnjama, ali i vraćanjem na radno mjesto.

“Ponovo bih prošla isto, ne bih se dvoumila. I kad prijavite korupciju, ovo moram da naglasim, nažalost, uslijedit će mobing. Tako je bilo u mom slučaju. 4 godine sam bila na sudu, golgotu sam prošla, ali vjerujte - kada bih trebala, ja bih opet prijavila korupciju”, govori ona, inače predsjednica Udruženja građana “Stop mobbing”.

Korupcije ima i u drugim sektorima

Korupcija u zdravstvenom sektoru Bosne i Hercegovine nije nepoznanica, ali vidljiva je i u drugim sektorima, kažu podaci Agencije za borbu protiv korupcije BiH.

“Prema relevantnim istraživanjima i indeksu percepcije korupcije, među sektorima koji se u Bosni i Hercegovini najčešće prepoznaju kao izloženi riziku od korupcije nalaze se zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe, sistem javnih nabavki, te oblast prostornog planiranja i izdavanja građevinskih dozvola.”

Isti su podaci Transparency Internationala, što prema indeksu korupcije Bosnu i Hercegovinu svrstava u četiri najkorumpiranije zemlje Evrope. Očigledna je dominacija izvršne vlasti nad zakonodavnom i sudskom. Posljedice su porazne, kaže Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u Transparency internationalu BiH: “Nažalost, BiH bilježi urušavanje demokratije koja ostavlja važne posljedice po korupciju i ne uspijeva da izgradi demokratske institucije, slobodne medije čak ni druge mehanizme koji se koriste kao nadzor nad radom vlasti”.

Osnažiti institucije, ohrabriti ljude

Iz Agencije za borbu protiv korupcije kažu da kroz različite mehanizme nastoje osnažiti institucije, ali i ohrabriti ljude da prijave korupciju. Ipak, mnogi svjedoci šute ili postaju žrtve začaranog kruga korupcije, jer postojeća zakonska rješenja se primjenjuju parcijalno ili nikako. Konkretno, prijavitelji korupcije nisu dovoljno zaštićeni.

“Sjetimo se samo izuzetnog primjera iz UIO gdje je jedan od prijavitelja korupcije dobio status zaštićenog prijavitelja, Emir Mešić. Međutim, on nije zaštićen od odmazde i štetnih radnji koje je trpio kao posljedicu prijave korupcije, protiv njega su vođena 4 disciplinska postupka, na kraju je dobio otkaz, na kraju je obolio i umro, nije dočekao pravdu. I to sve govori da se država efikasno obračunava sa ljudima koji prijavljuju korupciju umjesto da ih štiti”, napominje Ožegović.

Prednacrt zakona

U Federaciji BiH nema zakona o zaštiti prijavitelja korupcije. Na nivou BiH postoji od 2013. godine, ali ne pruža adekvatnu zaštitu, kažu naši sagovornici. S tim u vezi, predočen je novi prednacrt zakona na državnom nivou.

“Mislim da ovaj prednacrt je zaštita prijavitelja korupcije, ali i sankcije za osobu koja otkrije ko je prijavio korupciju. Jer vi prijavite korupciju, mislite da ste zaštićeni, a neka osoba otkrije vaš identitet i normalno da ćete snositi posljedice”, objašnjava Ramić.

Novim zakonom o zaštiti takozvanih zviždača predviđeno je da otkrivanje identiteta prijavitelja korupcije bude novčano sankcionirano. Također, zakon predviđa da hitno i bez odgađnja bude osigurana zaštita prijavitelja korupcije, ali i novčane kazne za lažne prijavitelje.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.