„Generacija Z ne želi raditi": Istraživanja pokazuju da je riječ o stereotipu

Današnja omladina više ne želi raditi? Malo koja se optužba u raspravama o generaciji Z ponavlja tako često, ali koliko je ta kritika zaista tačna?

Četverodnevna radna sedmica, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, odnosno takozvani work-life balance, ili duže odsustvo s posla nekima služe kao dokaz da su mladi manje spremni na rad, piše njemačka agencija dpa.

Ali odgovara li takva slika stvarnosti i šta pokazuju podaci povodom Međunarodnog dana mladih, 12. augusta?

Generacija Z nije manje spremna na rad

„Zaista postoji stereotip o generaciji Z kao nespremnoj za rad. Međutim, prema svim čvrstim pokazateljima kojima raspolažemo, to nije tačno“, kaže Enzo Weber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).

Weberov zaključak zasniva se na nekoliko trendova. Učešće mladih na tržištu rada najviše je u posljednjih nekoliko decenija, radno vrijeme im je slično kao kod starijih generacija, a posao ne mijenjaju češće nego ranije generacije.

„Slika mladih koji su ili na dugoj pauzi od karijere ili rade samo tri dana sedmično nije tačan opis generacije Z“, kaže Weber.

Generacija Z, u zavisnosti od definicije, obuhvata približno osobe rođene od kraja devedesetih do početka 2010-ih godina.

Prema Weberu, nije se toliko promijenila spremnost za rad koliko očekivanja od dobrog radnog mjesta. Kao moguće razloge navodi iskustva iz pandemije, veću zaposlenost oba partnera u porodici i želju za većom samostalnošću u donošenju odluka.

Ta kretanja povećala su zahtjeve za fleksibilnošću, ali ne znače da mladi u načelu žele raditi manje.

Više mladih učestvuje na tržištu rada

Iste zaključke pokazuje i reprezentativna studija „Mladi u Njemačkoj 2026“, u kojoj je učestvovalo više od 2.000 osoba u dobi od 14 do 29 godina.

Uprkos teškim okolnostima, studija pokazuje visoku spremnost velike većine mladih da rade, piše dpa.

Istovremeno, raste sumnja u to da li se trud u Njemačkoj još uvijek isplati. Za istraživača mladih Klausa Hurrelmanna, stručnog pratioca studije, cilj zato mora biti da se „mladoj generaciji da više povjerenja i više odgovornosti“.

Da li je raširena slika generacije koja ne želi raditi tačna može se provjeriti podacima s tržišta rada. IAB je zato, na osnovu mikrocenzusa i ankete o radnoj snazi, nedavno analizirao učešće mladih u radnoj snazi.

Udio je, prema tim podacima, između 2015. i 2025. godine porastao za više od sedam procentnih poena. Od 100 osoba u dobi između 20 i 24 godine, njih 77 radi ili aktivno traži posao, što je najviše u posljednjih nekoliko decenija.

Riječ je o udjelu mladih odraslih koji su zaposleni ili aktivno traže posao. Iz toga se teško može izvesti zaključak da mladi ne žele raditi.

I studenti sve više rade

I među studentima je učešće na tržištu rada znatno poraslo.

Između 2015. i 2023. godine stopa aktivnosti studenata u dobi od 20 do 24 godine, prema podacima IAB-a, povećala se za više od 19 procentnih poena, na 56 posto.

To što starije generacije mlađima prebacuju nedostatak elana nije nova pojava. I ranije su naredne generacije smatrane zahtjevnijim ili manje otpornim na opterećenja.

U međuvremenu su rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme i nedostatak kvalifikovane radne snage promijenili očekivanja od dobrog posla.

Prigovor da mlađi rade manje od starijih problematičan je i zbog još jednog razloga. Mnogi između 15 i 24 godine još nisu u potpunosti ušli u profesionalni život.

Podaci daju nijansiraniju sliku od raširenog stereotipa. Ne ukazuju na to da se mladi povlače s tržišta rada ili da u načelu žele manje raditi.

Promijenila su se prije svega njihova očekivanja o uslovima pod kojima rad treba odvijati – a ne osnovna spremnost da rade.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.