Forum 'Neradna nedjelja djeluje' posvećen analizi efekata tog neradnog dana u trgovinama

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti (STBiH) upriličio je Forum 'Neradna nedjelja djeluje', u okviru Prvomajske akcione sedmice. Bila je to prilika da se sudionici osvrnu na pitanja koja su postavljana od kad je usvojen Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, s fokusom na efekte koje je neradna nedjelja imala na radnike u tom sektoru.

STBiH tu sedmicu otvorio je razgovorom o neradnoj nedjelji, koja je u proteklom periodu najviše 'okupirala' radnice i radnike u trgovini, ali i širu javnost. Fokus toga skupa nije samo na teoriji, već na stvarnim iskustvima sa terena. Prilika je to da se čuje glas onih koji su u središtu tih promjena, ali i drugih aktera i partnera koji su učestvovali u cijelom procesu.

Predsjednica STBiH Mersiha Beširović kazala je novinarima prije skupa da je današnji događaj prvi u nizu koje organizira Sindikat trgovine, u sklopu prvomajske akcione sedmice u kojoj će se baviti pitanjima koje oni smatraju bitnim za radnike u tom sektoru, u ovoj godini. 

- Neradna nedjelja je tema kojom se bavi, ne samo Sindikat trgovine i javnost, nego nažalost i radnici, odkad je usvojen Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine. Mi, kao sindikat, voljeli bismo da se na pitanje neradne nedjelje konačno stavi tačka, da to više nije tema u javnosti, da radnici uživaju u svom slobodnom danu - kazala je novinarima prije početka skupa.

Ističe da se do odluke o neradnoj nedjelji nije došlo 'preko noći'. To su, kaže, zagovarali dugi vremenski period i imali širu podršku javnosti i kupaca. 

- Ono što se, po mom mišljenju, loše desilo jeste pritisak koji je kreiran u javnosti pa smo između ostalog imali slike o tome kako se, recimo, pune tržni centri u graničnim područjima, da se promet prelijeva u bh. entitet Republika Srpska. Mislim da je to, na neki način, vještački kreirana situacija, a naravno da postoji određeni dio ovog društva i ljudi u ovom društvu koji se ne žele odreći svog komoditeta i žele tu kupovinu, ali sa druge strane mislim da je puno veći benefit koji neradna nedjelja ima za radnike - kazala je.

Prema njenim riječima, otkad je nedjelja uvedena kao neradni dan radnici rade puno više subotom, rade duže. Ipak,  rezultat toga jeste da su oni svjesni da to direktno utječe na činjenicu da neće biti pada prometa i to prihvataju u kontekstu da je to, na neki način, žrtva te njihove neradne nedjelje. To dodatno pokazuje koliko im je važna neradna nedjelja.

Na pitanje da li je nedjelja trgovcima jedini neradni dan u sedmici, Beširović kaže da sudeći po primjerima u praksi 'to je zaista jedini slobodan dan, koji radnici uglavnom imaju'. 

- Nadam se da ćemo mi, kad konačno stavimo tačku na tu neradnu nedjelju, početi pričati o tom dodatnom slobodnom danu koji bi u principu trebao biti, ako se pogleda, između ostalog Zakon o radu i 40 sati radne sedmice - navodi.

I ministar trgovine FBiH Amir Hasičević ističe da 'neradna nedjelja djeluje, vidi se to u praksi'. Nije to uzrokovalo nikakve negativne posljedice.

- Neradna nedjelja djeluje i ostat će tako, siguran sam. Na zahtjev radnika, a u suradnji sa poslodavcima, Vlada je i donijela takvu mjeru u Zakonu o unutrašnjoj trgovini. Redovno razgovaramo o svim problemima u trgovini zato što je Ministarstvo trgovine preuzelo ulogu da regulira tržište trgovine u FBiH. Vidimo da je promet porastao, čak i tržnih centara. Znatno je povećana i dobit - kazao je.

Neradna nedjelja ne zalazi direkno u, kako je kazao, ekonomiju, kako je to na početku izgledalo.

- Promet se rasporedio na ostale dane, to stalno pominjem. Lakše se i organizuje rad, unutar preduzeća, zato što je radna sedmica 40 sati i lakše se raspoređuje ako se zna da je svima nedjelja neradni dan – naglasio je.

Za temu današnjeg događaja kaže da je multidisciplinarna, zadire u mnoge segmente od privatnog života radnika do ekonomije, zapošljavanja…   

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić istaknula je da su pozitivna iskustva radnika u oblasti trgovine u vezi neradne nedjelje. Izmjenama Zakona o trgovini iz 2023. godine, dobili su 16 radnih nedjelja u godini, ostale nedjelje i državni praznici postali su neradni.

- Građani su se tome prilagodili, svoje planove za kupnju prilagodili su radnom vremenu. Poslodavci redovno izvještavaju građane o svom radnom vremenu nedjeljom, tako da je to sada sasvim normalna situacija - kazala je.

Prema sadašnjoj situaciji, promet koji je ranije ostvaren nedjeljom, 'prelio se' u ponedjeljak, petak, subotu. Čak poslodavci u Hrvatskoj, kaže Štulić, sad imaju utorkom, srijedom, četvrtkom neke akcije, pozivaju građane da dođu u kupovinu, jednostavno to je sad normalno. 

- Naravno, još ima onih koji misle da bi trebalo raditi nedjeljom. No praksa je pokazala da je ovo dobar način. U Hrvatskoj je prihvaćeno 16 radnih nedjelja zbog toga što je to turistička zemlja, pa u vrijeme kad je najintenzivniji ipak se nedjeljom radi. Radnici su doista zadovoljni i to nam je zapravo bio prvi cilj - kazala je.

Nakon godine dana primjene tog zakona, radili su, kaže, naknadnu procjenu učinka propisa. Sve je zapravo pokazalo da je zakon dobar i da je ostvario svoju svrhu, a to je pomirenje privatnog i poslovnog života radnika u trgovini. 

- U maloprodaji u Hrvatskoj radi oko 90.000 žena. Sve te žene su prezadovoljne jer konačno mogu planirati živote sa svojim obiteljima, a nedjelja je zato što prema Evropskoj socijalnoj povelji svaka država određuje dan sedmičnog odmora prema nekoj svojoj tradiciji. U Hrvatskoj je to nedjelja i jednostavno mi smo zadovoljni, više o tome se ne priča. Čitaju se društvene mreže, informiše se ko baš želi obaviti kupovinu u nedjelju - kazala je.

Fena/federalna.ba