Evropski rezovi pomoći mogli bi imati katastrofalne posljedice po najsiromašnije, upozorava studija

Smanjenje budžeta za međunarodnu pomoć u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj moglo bi doprinijeti smrtnih ishoda više od 11,5 miliona osoba koje su se mogle spriječiti do kraja ove decenije, navodi se u novom izvještaju koji upozorava da Evropa napušta svoju ulogu ključnog oslonca globalnog zdravstva i razvoja.

Tri zasebne studije unutar izvještaja pokazuju razmjere smanjenja pomoći i posljedice koje će to imati širom svijeta. Prema istraživanju, britanska službena razvojna pomoć (ODA) između 2020. i 2026. godine bit će smanjena za 45 posto, njemačka između 2023. i 2026. za 37 posto, dok će francuska pasti za 30 posto u istom periodu.

„Predvođena svoja tri najveća donatora, Evropa ide ka ‘novoj normalnosti’ značajno smanjenog međunarodnog angažmana – ne kao privremenoj prilagodbi, nego kao strukturnom zaokretu“, navodi se u izvještaju Instituta za globalno zdravlje iz Barselone (ISGlobal).

Istraživači procjenjuju da bi samo britanski rezovi mogli dovesti do dodatnih 5,1 milion smrti do 2030. godine, dok bi smanjenja u Francuskoj mogla uzrokovati 3,5 miliona, a u Njemačkoj gotovo 2,9 miliona smrti.

Posljedice za zdravstvo i humanitarnu pomoć

Jedan od autora studije Gonzalo Fanjul izjavio je da se veliki dio javne rasprave fokusira na administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali da će promjene evropskih prioriteta imati jednako razorne posljedice za najugroženije zajednice širom svijeta.

Dodao je da je epidemija ebole, koja je proglašena globalnom zdravstvenom krizom, podsjetnik da oslabljen globalni zdravstveni sistem ugrožava sve zemlje.

„Prioritet sada mora biti potvrda da je globalno zdravlje javno dobro nove ere međunarodnih odnosa – uz predvidivo finansiranje, istinsku multilateralnu saradnju i političku spremnost da se deklarisane vrijednosti usklade sa stvarnim budžetima“, rekao je Fanjul.

Prošlog mjeseca britanska potrošnja za međunarodnu pomoć pala je na najniži nivo u gotovo dvije decenije. Među tri analizirane zemlje, povlačenje britanske pomoći imalo bi najveći utjecaj na smrtnost u 128 zemalja s niskim i srednjim prihodima obuhvaćenim studijom.

„Rezovi pomoći ovih razmjera nisu tehničke prilagodbe nego političke odluke s dugoročnim posljedicama“, navodi se u dijelu izvještaja.

Francuska i Njemačka također smanjuju razvojnu pomoć

Izvještaj procjenjuje da bi francusko smanjenje razvojne pomoći od 30 posto između 2022. i 2026. moglo uzrokovati više od 447.000 preventabilnih smrti godišnje.

Posebno je istaknuto smanjenje francuskog doprinosa Globalnom fondu za 60 posto, što bi do 2028. moglo značiti da neće biti spriječeno oko 710.000 smrti od AIDS-a, tuberkuloze i malarije.

U Njemačkoj je udio pomoći u bruto nacionalnom dohotku već pao s 0,85 posto u 2022. na 0,67 posto u 2024. godini, a očekuje se daljnji pad na 0,52 posto do 2026.

Izvještaj upozorava i da bi skoro 50-postotno smanjenje humanitarne pomoći moglo ostaviti oko četiri miliona ljudi bez pomoći u hrani.

Evropske vlade povećavaju vojnu potrošnju

Ovi podaci objavljeni su u trenutku kada evropske vlade značajno povećavaju izdvajanja za odbranu zbog geopolitičkih tenzija i ratova, dok je administracija Donalda Trumpa smanjila finansiranje USAID-a.

Velika Britanija je prošle godine najavila rezove pomoći uz plan povećanja vojne potrošnje na 2,5 posto BDP-a, s ciljem da do 2035. dostigne 3,5 posto u skladu s NATO ciljevima. Njemačka i Francuska također povećavaju vojna izdvajanja dok istovremeno smanjuju razvojne budžete.

„Razvojna saradnja dugo je služila kao stabilizirajući alat – jačajući zdravstvene sisteme, smanjujući nestabilnost i ublažavajući uzroke sukoba i raseljavanja. Njeno slabljenje moglo bi se pokazati skupljim od njenog održavanja“, zaključuje se u izvještaju, javlja The Guardian.

federalna.ba