Evropski parlament: Bosna i Hercegovina zaostaje za Crnom Gorom i Albanijom

Evropski parlament raspravljao je o budućnosti Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, uključujući i Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu o Bosni i Hercegovini. Rasprava je pokazala da Bosna i Hercegovina zaostaje za pojedinim zemljama regiona, posebno u poređenju s Albanijom i Crnom Gorom, koje bilježe značajan napredak na evropskom putu.

Crna Gora prednjači

Od nekada tehničkog procesa, proširenje Evropske unije postalo je geopolitičko pitanje. Evropski parlament raspravljao je o budućnosti zemalja regiona u trenutku kada Brisel nastoji ojačati svoj utjecaj u regionu i ubrzati integracije zemalja kandidata.

Crna Gora i dalje se izdvaja kao država koja je najdalje odmakla u pregovorima s Evropskom unijom i kandidat je najbliži članstvu.

„Izvještaj jasno pokazuje da je Crna Gora vodeća kandidatkinja u procesu proširenja Evropske unije, što je važno dostignuće i potvrđuje da članstvo u Evropskoj uniji nije udaljena želja, nego realan i dostižan cilj“, kazao je Marjan Šarec, zastupnik Renew Europe u Evropskom parlamentu.

Albanija kao primjer napretka

Albanija je predstavljena kao jedna od uspješnijih priča procesa proširenja. Posebno je istaknuta potreba dodatnog jačanja zaštite okoliša, prirodnih resursa i životinja, te održivog razvoja turizma.

Pohvaljen je reformski napredak zemlje, koja je u posljednjih 13 mjeseci otvorila sve pregovaračke klastere.

„U Albaniji se zajednički radi na ovom cilju – vlada, civilno društvo, socijalni partneri i brojni angažirani građani. Zato sam uvjeren da Albanija ima šansu biti sljedeća uspješnica evropskog proširenja“, izjavio je Andreas Schieder, zastupnik Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu.

Izazovi za Sjevernu Makedoniju i Kosovo

Izvještaj za Sjevernu Makedoniju nagovještava da je napredak te zemlje opterećen političkim pitanjima koja godinama usporavaju njen evropski put, dok je evropska perspektiva Kosova i dalje usko vezana za dijalog s Beogradom i jačanje institucija.

„U državi mora postojati saradnja između vlasti i opozicije kako bi se provele reforme. Mora postojati i partnerstvo s civilnim društvom jer niko sam ne može provesti reforme“, naglasio je Thomas Waitz, zastupnik Zelenih/Evropskog slobodnog saveza u Evropskom parlamentu.

„Dijalog između Prištine i Beograda je stalno u zastoju i zato trebamo proces koji će omogućiti njegov nastavak. Osim političke volje, potrebna je i funkcionalna vlada“, rekao je Riho Terras, zastupnik Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu.

Kritike na račun Bosne i Hercegovine

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, tokom rasprave istaknuti su brojni problemi – od turbulentne prošlosti i složene političke strukture do sporih reformi, ovisnosti o zastarjelim sistemima, ranjivosti pred vanjskim pritiscima te nemogućnosti domaćih političkih aktera da postignu dogovor o ključnim pitanjima.

Problem su i secesionističke tendencije te slab pravosudnu sistem.

„Dijelimo volju da vodimo taj narod i građane na putu prema Evropskoj uniji, ali za njih ne možemo napisati domaću zadaću. Govorim o sporom pristupu reformama i možda nedostatku volje pojedinih zvaničnika da urade ono što trebaju. To ne možemo učiniti umjesto njih. Možemo pomoći, dati smjernice i pokazati put, ali oni su ti koji to moraju riješiti“, poručio je Ondrej Kolář, zastupnik Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu.

Rasprava o budućnosti Zapadnog Balkana bit će nastavljena već sutra, kada će zastupnici Evropskog parlamenta glasati o izvještajima i preporukama za zemlje regiona.

Ishod glasanja pokazat će kakve poruke Strazbur šalje kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.