EU zabrinuta zbog mogućeg rata Irana i SAD-a - Hoće li pregovori zaustaviti novi sukob na Bliskom istoku

Političari i javnost u Evropskoj uniji ozbiljno su zabrinuti da bi u neposrednoj blizini Evrope mogao izbiti još jedan razoran oružani sukob – između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Pažnja je usmjerena na to mogu li pregovori između Teherana i administracije predsjednika Donalda Trumpa zaustaviti novi požar na Bliskom istoku.

Netanyahu stiže u Washington 

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu danas stiže u Washington kako bi od predsjednika Trumpa zatražio da u zasad neizvjesnim pregovorima s Teheranom insistira ne samo na tome da Iran odustane od proizvodnje nuklearne bombe, već i od razvoja balističkih raketa koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju Izraelu.

Francuski list Le Monde je objavio opširan izvještaj o tome kako su snage iranskog režima bojevom municijom ubijale mladiće i djevojke prvog dana demonstracija protiv poskupljenja i represije.

Mediji širom Evropske unije i dalje objavljuju izvještaje o likvidaciji hiljada demonstranata, ali ključno pitanje ostaje šta će se dogoditi ukoliko Teheran ne pristane na zabranu proizvodnje nuklearnog oružja, a već nagomilane američke trupe i ratni brodovi krenu u napade na strateške iranske ciljeve.

Upozorenja iz EU: Šta nakon mogućeg napada na Iran?

Sa Kipra, države članice EU-a koja se nalazi u neposrednoj blizini potencijalnog novog kriznog žarišta, stižu upozorenja o tome „šta će se dogoditi dan nakon napada na Iran, pa čak i u slučaju pada režima u Teheranu“.

Euripides Evriviades, bivši kiparski ambasador u Washingtonu i Londonu, u autorskom tekstu za list Cyprus Mail ističe da je „promjena režima parola, ali ne i plan“.

Kako je naglasio, „nuklearno znanje se ne može uništiti bombama, a centri znanja ne nestaju rušenjem komandnih objekata“.

I političari i analitičari u EU postavljaju isto pitanje: ko bi u tako složenoj, vojno snažnoj i velikoj zemlji poput Irana preuzeo vlast i kakve bi odluke donosio u budućnosti.

Svi vodeći mediji u EU prenijeli su izjavu šefa iranske diplomatije Abbasa Araghchija, koji je rekao da se Iran neće odreći obogaćivanja uranijuma u mirnodopske svrhe, „čak i ako mu bude nametnut rat“.

Nuklearni program Irana i međunarodni sporazumi

Prema podacima IAEA-e, Iran je prije američko-izraelskog napada u junu prošle godine na iranske nuklearne centre uspio obogatiti uranijum do nivoa od 60 posto, dok je za izradu nuklearne bombe potrebno više od 90 posto.

Međunarodnim sporazumom iz 2015. godine bilo je dozvoljeno obogaćivanje uranijuma isključivo do 3,67 posto.

Iranska organizacija za atomsku energiju saopćila je da bi do sada obogaćeni uranijum „razblažila“ ukoliko Sjedinjene Američke Države ukinu sve sankcije, među kojima je najteža zabrana izvoza nafte i gasa.

Izraelski i američki obavještajni izvori tvrde da je riječ o oko 400 kilograma obogaćenog uranijuma, što je Iran znatno približilo mogućnosti izrade nuklearne bombe.

Stav EU-a i strahovi Washingtona

Lideri EU poduzeli su, prema ocjenama analitičara, jedinu raspoloživu mjeru – uvrštavanje Iranske revolucionarne garde na listu terorističkih organizacija, nakon što je utvrđeno da je ta oružana formacija odgovorna za najveći broj zločina i ubistava nenaoružanih demonstranata.

Američki analitički centar Geopolitical Futures upozorava da se Iran nalazi usred unutrašnjih previranja i da bi mogao postati nestabilan, što nuklearnu tehnologiju čini još većom prijetnjom.

„Ključno pitanje za Ameriku nije budućnost Irana, već mogućnost da Teheran više ne bude odvraćen od Washingtona i da upotrijebi nuklearno oružje, ili ga preda lojalnim grupama koje bi ga vrlo rado iskoristile“, navodi se u izvještaju.

U analizi se dodaje da su „SAD bombardovale iranske centre za razvoj nuklearne energije, ali ih nisu uspjele uništiti“, te da je za Washington neprihvatljiva svaka mogućnost obnove iranskog nuklearnog programa.

federalna.ba/Beta