Od hobija do uspjeha: Kako je EU pomogla pokretanje biznisa u BiH

Desetogodišnja podrška Evropske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje rezultirala je investicijom vrijednom 10 miliona eura. Više od 2.300 korisnika projekta prošlo je različite obuke, a mnogi od njih danas su konkurentniji na tržištu rada ili su pokrenuli vlastite biznise.

Najveća vrijednost projekta ogleda se u spuštanju politika zapošljavanja na lokalni nivo, pri čemu su razvijeni novi modeli saradnje. Ključnim se pokazalo uspostavljanje povjerenja i partnerstva između službi za zapošljavanje, lokalnih vlasti, obrazovnih institucija i poslovnog sektora.

Od hobija do biznisa

Ana Marija Ilić iz Ljubuškog svoj je hobi pretvorila u uspješan posao. Od malog porodičnog pogona razvila je proizvodnju tjestenine koja danas pronalazi put do tržišta.

„Kao dijete sam počela s izradom tjestenine, a proizvodi su se razvijali tokom godina. Najviše se ističe tjestenina od raštike. Raštika je posebno popularna kao zdrava namirnica bogata proteinima“, kazala je Ilić.

Sličan put prošao je i Mehmed Čajić iz Lukavca. Ljubav prema prirodi i pčelarstvu prerastao je u proizvodni i terapijski posao koji pomaže osobama s respiratornim problemima.

„Djeca do 18 godina mogu koristiti našu API komoru besplatno. Ne naplaćujemo usluge jer smatramo da je važno vratiti nešto zajednici“, rekao je Čajić.

Više od 2.300 korisnika

Ove priče nisu izuzetak. One su dio šire slike decenijske evropske podrške lokalnim zajednicama za zapošljavanje, koja je povezala ono što Bosni i Hercegovini najviše nedostaje – ljude, znanje i prilike.

Projektna menadžerica Međunarodne organizacije rada Amra Selesković navela je da su rezultati projekta mjerljivi i dugoročni.

„Više od 2.300 nezaposlenih osoba iz kategorije teže zapošljivih iskoristilo je projektnu priliku i unaprijedilo svoje kompetencije za lokalno tržište rada, ali i šire. Više od 800 njih zaposleno je na stabilnim radnim mjestima“, izjavila je Selesković.

Novi izazovi tržišta rada

Tržište rada se mijenja brzo, a demografski pad, odlazak mladih i nedostatak radne snage danas postaju ozbiljniji problem od same nezaposlenosti. Posebno kada su u pitanju žene, mladi i oni koji godinama ostaju van tržišta rada.

Šef operacija za pravosuđe i javnu upravu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Karel Lizerot istakao je da je potrebno prilagoditi se novim okolnostima.

„Moramo se prilagođavati novim izazovima. U Bosni i Hercegovini problem više nije samo nedostatak radne snage, već neusklađenost između vještina radnika i potreba tržišta rada. To je potrebno bolje povezati“, naglasio je Lizerot.

Zato projekat uvodi i nove alate, a među njima i sistem zasnovan na umjetnoj inteligenciji zamišljen kao baza koja u realnom vremenu prati oglase za posao i pomaže službama za zapošljavanje da preciznije usmjere tražioce posla. A dok država pokušava zadržati radnu snagu i otvoriti nova radna mjesta, stvari komplikuje siva lista MONEYVAL-a. Lista koja šalje signal o slabostima sistema, otežava investicijsku klimu i narušava povjerenje tržišta.

U trenutku kada ekonomija traži stabilnost, a tržište rada ljude, svaka prilika, svako novo radno mjesto i svaki mali biznis postaju važniji nego ikada. Jer borba za radna mjesta danas više nije samo socijalno pitanje. Postaje pitanje ekonomske sigurnosti i budućnosti zemlje.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.