EU rizikuje novu energetsku ovisnost - od SAD-a

Stručnjaci Instituta za energetsku ekonomiju i finansijske analize (IEEFA) upozorili su da EU rizikuje novu energetsku zavisnost jer bi SAD mogle obezbijediti do 80 posto uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) do 2030. godine.

Prošle godine, SAD su pokrivale 57 posto uvoza LNG-a u bloku.

Institut navodi da bi do kraja decenije 40 posto ukupnog uvoza gasa i LNG-a u EU moglo dolaziti iz SAD-a, u poređenju sa 27 posto u 2025. godini.

U analizi Američkog instituta naznačeno je da je pretjerano oslanjanje na američki LNG, koji je najskuplji LNG za kupce u EU, suprotno planu RipauerEU (REPowerEU) za jačanje energetske sigurnosti Unije kroz diverzifikaciju, smanjenje potražnje i povećanje pristupačnosti energije.

EU je inače ojačala energetsku sigurnost smanjenjem potražnje za gasom za više od 20 posto između 2021. i 2024. godine i obuzdavanjem uvoza iz Rusije.

Međutim, to je prikrilo novu ranjivost EU u obliku podsticanja uvoza američkog LNG-a, stvarajući potencijalno novu geopolitičku zavisnost visokog rizika.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine, EU je postepeno smanjivala svoju zavisnost od ruskog gasa, a uvoz je pao za 75 posto između 2021. i 2025. godine. Uprkos tome, Rusija je ostala jedan od najvećih dobavljača gasa u EU.

EU je odlučila da zaustavi uvoz LNG-a i gasa putem gasovoda iz Rusije do kraja ove ili jeseni sljedeće godine.

Napuštanje ruskog gasa povećalo je stratešku zavisnost EU od američkog LNG-a i, prema procjenama analize, uvoz američkog LNG-a u EU će porasti sa 21 milijarde kubnih metara u 2021. na 81 milijardu u 2025. godini.

Do 2030. godine, uvoz američkog LNG-a u EU mogao bi iznositi oko 115 milijardi kubnih metara, procjenjuje se.

U prethodnoj godini, američki LNG je uvozilo 13 članica EU, pri čemu su Holandija, Francuska, Španija, Italija i Njemačka pokrivale tri četvrtine uvoza.

EU, kao dio trgovinskog sporazuma sa SAD-om od jula 2025. godine, namjerava kupiti američke energetske proizvode u vrijednosti od 750 milijardi dolara do 2028. godine.

Sporazum veže snabdijevanje EU energijom za jednog dobavljača, što predstavlja rizik za energetsku sigurnost i ugrožava planove za smanjenje potrošnje plina.

Institut procjenjuje da bi sa 750 milijardi dolara EU mogla instalirati oko 546 gigavata kombinovanih solarnih i vjetroelektrana, što bi poboljšalo energetsku sigurnost i moglo bi smanjiti cijene električne energije.

Analitičari ističu da dugoročnim ugovorima o plinu Unija rizikuje da potkopa svoj Zeleni plan i energetsku autonomiju.

federalna.ba/Beta