EU razmatra uskraćivanje prava veta novim članicama u procesu proširenja

Evropska unija mogla bi uskraćivati budućim državama članicama pravo veta tokom nekoliko godina, u pokušaju da proširenje učini politički prihvatljivijim dok blok planira prijem novih zemalja prije kraja decenije, prenosi The Guardian.

Prema planovima koje razmatra Evropska komisija, potencijalne članice – poput Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana – ne bi odmah po ulasku u EU imale automatsko pravo veta na odluke iz oblasti vanjske politike ili drugih pitanja koja zahtijevaju jednoglasnost, poput poreza.

Ova ideja posebno je relevantna za Crnu Goru, koja se smatra vodećim kandidatom među devet zvaničnih država kandidatkinja za članstvo u EU. 

Ovaj mjesec prvi put se sastala tehnička grupa zadužena za izradu pristupnog sporazuma Crne Gore, što ukazuje da pregovori koji traju 14 godina ulaze u završnu fazu.

Reakcija na iskustva s Mađarskom

Ideja o ograničavanju veta pojavila se nakon iskustva Evropske unije s Mađarskom, čija je prethodna proruska vlada Viktora Orbána više puta blokirala važne odluke Unije, uključujući i kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu.

Zbog toga se razmatra da se privremeno ograničenje prava veta ugradi u pristupne ugovore novih članica, što bi moglo poslužiti kao model za buduća proširenja.

Mjera se smatra pravno osjetljivom i mogla bi biti uvedena samo privremeno, kako se ne bi stvorile članice EU sa „drugorazrednim“ statusom.

Njemački prijedlozi za ubrzanje proširenja

Njemački kancelar Friedrich Merz uputio je pismo liderima EU u kojem poziva na „inovativna rješenja“ za ubrzanje pristupanja zemalja Zapadnog Balkana.

On je predložio i „pridruženo članstvo“ za Ukrajinu kao prelaznu fazu ka punopravnom članstvu, što bi podrazumijevalo učešće u institucijama EU bez prava glasa.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je tu ideju, poručivši da Ukrajina mora imati „potpuno, ravnopravno i punopravno članstvo“.

Evropska komisija je prošle godine navela da bi nove članice mogle biti primljene do 2030. godine, pri čemu su Crna Gora i Albanija označene kao predvodnice procesa, dok je Moldavija pohvaljena zbog brzog napretka.

Proširenje EU je dobilo novi zamah nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, dok Brisel istovremeno želi spriječiti utjecaj Rusije i Kine na Balkanu.

Mogući kompromisi i „zaštitni mehanizmi“

EU zvaničnici smatraju da je potrebno „kreativno razmišljanje“ kako bi proširenje bilo izvedivo. Među prijedlozima su privremeno ograničenje veta i različiti modeli pristupnih ugovora.

Njemačka je među glavnim zagovornicima unutrašnje reforme EU, uključujući ukidanje veta u vanjskoj politici, kako bi se izbjegla blokada u uniji sa više od 30 članica.

Ukrajina se smatra specifičnim kandidatom zbog rata s Rusijom, veličine i troškova obnove koji se procjenjuju na oko 588 milijardi dolara.

EU zvaničnici vjeruju da bi tehnički pregovori o pristupanju mogli biti završeni u roku od četiri godine, dok bi politička odluka o ulasku zavisila od mirovnog sporazuma.

Kritike i zabrinutosti

Dio evropskih diplomata smatra da bi privremeno ograničenje prava veta moglo biti „konstruktivno rješenje“ koje bi olakšalo proširenje, dok drugi upozoravaju na pravne i političke dileme.

U Crnoj Gori vlasti poručuju da im je cilj punopravno članstvo u EU, ali ne isključuju mogućnost „zaštitnih mehanizama“ koji bi osigurali stabilnost reformi nakon pristupanja.

federalna.ba