Evropski parlament odgodio glasanje o sporazumu sa SAD-om zbog Trumpovih carina

Evropski parlament odlučio je u ponedjeljak drugi put odgoditi glasanje o trgovinskom sporazumu između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo novu opću carinu od 15 posto na uvoz.

Parlamentarni Odbor za međunarodnu trgovinu trebao je glasati u utorak, ali je sjednica odgođena, prenosi Reuters.

Predsjednik Odbora Bernd Lange izjavio je da bi nova, privremena američka carina mogla značiti povećane namete za dio evropskog izvoza te da nije jasno šta će se dogoditi nakon isteka mjere za 150 dana.

Zastupnici će se ponovo sastati 4. marta kako bi procijenili je li Washington razjasnio situaciju i potvrdio opredijeljenost za sporazum postignut prošle godine.

Sporazum iz Turnberryja pod znakom pitanja

Evropski parlament raspravljao je o zakonodavnim prijedlozima za ukidanje brojnih evropskih uvoznih carina na američku robu, što je ključni dio sporazuma postignutog prošlog jula u Turnberryju u Škotskoj.

Dio dogovora uključivao je i nastavak nulte carine na američke jastoge, prvobitno usaglašene s administracijom 2020. godine.

Prijedlozi zahtijevaju odobrenje i Evropskog parlamenta i država članica.

Ovo je druga suspenzija razmatranja sporazuma. Prošlog mjeseca zastupnici su obustavili rad u znak protesta zbog Trumpovih zahtjeva za preuzimanjem Grenlanda.

Kritike zbog neravnopravnosti i neizvjesnosti

Mnogi zastupnici smatraju da je sporazum neravnopravan, ali su bili spremni prihvatiti ga uz određene uslove, uključujući klauzulu o prestanku važenja nakon 18 mjeseci te mehanizme zaštite u slučaju naglog porasta američkog uvoza.

Prema sporazumu, većina robe iz Evropske unije podlijegala bi američkoj carini od 15 posto, osim proizvoda obuhvaćenih posebnim sektorskim carinama, poput čelika, dok bi pojedini proizvodi, uključujući avione i rezervne dijelove, imali nultu stopu.

Međutim, nije jasno da li nova Trumpova carina od 15 posto zamjenjuje raniji sporazum. Ukoliko ga poništi, mogla bi nestati izuzeća s nultom stopom, a nove carine bi se mogle dodavati na postojeće američke carine prema principu najpovlaštenije nacije, što nije bio slučaj prema dogovoru EU-a i SAD-a.

To bi, primjerice, moglo značiti da bi za određene vrste sireva ukupna carina dostigla i oko 30 posto.

Lange je upozorio da bi između sedam i osam posto evropskih proizvoda moglo biti pogođeno carinama višim od onih dogovorenih prošle godine.

federalna.ba