Ervin i Armin o životu bez vida: Najteže su predrasude i nedostatak podrške

Bijeli štap simbol je samostalnosti i ravnopravnosti slijepih i slabovidnih osoba. No, put do jednakih mogućnosti i dalje je pun prepreka – od nepristupačnog okruženja do nedovoljne podrške institucija. Na Međunarodni dan bijelog štapa iz Tuzle stiže priča o svakodnevnoj borbi, predrasudama, ali i upornosti onih koji ne pristaju na život na margini društva.

Svakodnevica puna prepreka

Ervin Ćosić je kao dijete obolio od dijabetesa, a posljedica bolesti bio je gubitak vida. Njegov život u potpunosti se promijenio kada je, u 21. godini, počeo živjeti u mraku.

„Najteže mi je kada razmišljam o tome kroz šta sam sve morao proći. U trenutku kada se to dešavalo, kao da se sve okrenulo naglavačke i život je morao početi iznova“, kazao je Ervin Ćosić, član Udruženja građana oštećenog vida Tuzla.

Osim brojnih fizičkih prepreka s kojima se suočavaju, Ervinu i danas najteže padaju predrasude i stigma. S njim se slaže i Armin Babović, koji je slabovid od rođenja. Za njega je prva veća životna prepreka bilo obrazovanje.

„Najveći izazov bio je kako učiti, kako čitati i slično, jer materijali nisu prilagođeni. Kasnije sam se, naravno, tokom života susretao s različitim mentalnim barijerama kod ljudi i predrasudama“, rekao je Armin Babović, član Udruženja građana oštećenog vida Tuzla.

Podrška sistema i dalje nedovoljna

I Ervin i Armin danas nastoje svojim angažmanom i uključivanjem u društvo pokazati da su ravnopravni članovi zajednice. Ipak, primjećuju da se ni fizičke ni mentalne prepreke s vremenom ne smanjuju.

„Još uvijek smo prepušteni sami sebi, tome da se borimo i snalazimo. Sve zavisi od toga koliko smo spremni uložiti, dok sistem i dalje ne pruža dovoljnu podršku“, istakao je Babović.

Ervin, s druge strane, naglašava koliko je važno da ljudi priđu slijepoj osobi i ponude pomoć, ali i da pritom pokažu razumijevanje.

„Nekada naiđemo na dobre ljude koji žele pomoći, ali ponekad, nažalost, mislim da to rade više iz neznanja jer ne znaju kako se postaviti. Ipak, uvijek kažem da neće pogriješiti ako priđu slijepoj osobi“, poručio je Ćosić.

Bijeli štap nije dostupan svima

Za slijepe osobe bijeli štap simbol je nezavisnosti i ravnopravnosti. Međutim, njegova nabavka u Bosni i Hercegovini je otežana. Iako Tuzlanski kanton omogućava refundaciju troškova za pomagala kupljena u Hrvatskoj, bijeli štap nemaju svi kojima je potreban.

Predsjednica Udruženja građana oštećenog vida Tuzla Tifa Tučić upozorava da osobe s oštećenjem vida ponekad ne ostvaruju svoja prava zbog komplikovanih procedura i otežanog pristupa pomagalima.

„Ako slijepe osobe ne koriste svoje pravo na pomagala, to ne znači da ih ne žele. Zbog otežanog pristupa i komplikovanih procedura ne uspijevaju iskoristiti ono što im je omogućeno“, pojasnila je Tučić.

Personalni asistenti kao važna podrška

Samostalnost je cilj kojem teže sve slijepe i slabovidne osobe. Smatraju da bi personalni asistenti bili od velike pomoći, zbog čega je Udruženje već pokrenulo inicijativu prema nadležnim kantonalnim vlastima.

Na Međunarodni dan bijelog štapa poručuju da pristupačno okruženje i jednake mogućnosti moraju biti osigurani svim građanima.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.