Epsteinovi dosjei bacaju novo svjetlo na veze američke desnice i evropskih nacionalista

Najnoviji set dokumenata iz takozvanih Epsteinovih dosjea bacio je novo, uznemirujuće svjetlo na pokušaje povezivanja američkih i evropskih krajnje desnih političkih krugova, razotkrivajući intenzivnu komunikaciju između Stevea Bannona, bivšeg glavnog stratega Donalda Trumpa, i pokojnog finansijera Jeffreyja Epsteina. Desetine poruka sadržanih u najnovijem paketu dokumenata ukazuju na to da je Bannon nastojao iskoristiti Epsteinov novac, utjecaj i kontakte kako bi osnažio i finansijski podržao evropske ultradesničarske i euroskeptične stranke, piše The Guardian.

Većina poruka datira iz perioda 2018. i 2019. godine, u vrijeme kada je Bannon, nakon što je izbačen iz Trumpove administracije, intenzivno boravio u Evropi. Njegov cilj bio je stvaranje transnacionalnog političkog pokreta koji bi u Evropskom parlamentu ujedinio krajnje desne, nacionalističke i euroskeptične snage iz više država, uključujući Italiju, Njemačku, Francusku, Mađarsku, Poljsku, Švedsku i Austriju.

Fokus na Italiju i Mattea Salvinija

Posebno mjesto u Bannonovim planovima zauzimao je Matteo Salvini, tadašnji zamjenik premijera Italije i lider krajnje desne Lige, koji je u tom periodu bio na vrhuncu političke moći. Prepiske između Bannona i Epsteina, u kojima se Salvini više puta spominje, izazvale su burne reakcije u Italiji. Opozicione stranke ove sedmice zatražile su od Salvinija da javno objasni da li je Epstein imao ikakav utjecaj na uspon Lige i njeno finansiranje.

U jednoj poruci od 5. marta 2019. godine, svega nekoliko mjeseci prije izbora za Evropski parlament, Bannon otvoreno piše da je „fokusiran na prikupljanje novca za Le Pen i Salvinija kako bi mogli izaći s punim izbornim listama“. Poruke također otkrivaju detalje Bannonovih putovanja po Evropi, njegovih sastanaka i ambicija da ojača nacionalistički blok u Briselu.

Bannon se s Salvinijem sastao u Milanu u martu 2018. godine, svega nekoliko dana nakon italijanskih parlamentarnih izbora, koji su rezultirali formiranjem vlade između Lige i populističkog Pokreta pet zvijezda. Novi susret uslijedio je u septembru iste godine, kada se Liga pridružila Bannonovoj anti-EU organizaciji The Movement. Međutim, već narednog ljeta Salvini se našao u opoziciji nakon što je srušio koaliciju u pokušaju da izazove prijevremene izbore.

Iako u dosjeima nema dokaza da je Epstein direktno finansirao Ligu ili da je Salvini imao ikakve veze s Epsteinovom kriminalnom mrežom, poruke jasno pokazuju Epsteinov interes za evropske nacionalističke pokrete i Bannonove pokušaje da ga uključi kao potencijalnog finansijera.

Francuska i Njemačka u središtu novih otkrića

Dokumenti su izazvali potrese i u francuskoj javnosti. Lijeva stranka La France Insoumise pozvala je na formiranje međustranačke parlamentarne istrage nakon što su se u dosjeima pojavila imena više francuskih javnih ličnosti, uključujući bivšeg ministra kulture Jacka Langa i njegovu kćerku Caroline. U porukama se spominju i Bannonovi razgovori s Epsteinom o prikupljanju sredstava za krajnje desnu liderku Marine Le Pen.

Lang je priznao da je poznavao Epsteina, ali je naglasio da je to bilo u periodu „kada ništa nije ukazivalo na to da je Jeffrey Epstein u središtu kriminalne mreže“. Njegova kćerka Caroline, filmska producentica, ove sedmice je podnijela ostavku na mjesto u Francuskoj uniji nezavisnih producenata, nakon što su emailovi pokazali da je 2016. godine s Epsteinom osnovala offshore kompaniju za ulaganje u mlade umjetnike. Nije bilo navoda o nezakonitim radnjama, a ona je istakla da se povukla iz kompanije čim su Epsteinova krivična djela postala javna.

U Njemačkoj, poruke otkrivaju kako su Epstein i Bannon razmjenjivali stavove u kojima promovišu stranku Alternativa za Njemačku (AfD), dok su istovremeno omalovažavali tadašnju kancelarku Angelu Merkel. U tekstovima iz 2018. godine Bannon se hvali svojom ulogom „savjetnika“ novog talasa desnih populista i opisuje njihov politički rast kao priliku koja može koristiti i njemu i Epsteinu.

Političke reakcije i zahtjevi za transparentnošću

U Italiji su reakcije bile posebno oštre. Andrea Casu, zastupnik iz redova Demokratske stranke, zatražio je u parlamentu pojašnjenja o mogućim izvorima finansiranja krajnje desnih stranaka. „Od vlade tražimo jasnoću i potpunu transparentnost – ne samo od Salvinija. Moramo utvrditi postoji li veza, ne samo s Bannonom, već i s onima koji danas politički djeluju s ovim desničarskim snagama na evropskom nivou“, poručio je Casu.

Riccardo Magi, lider stranke Più Europa, otišao je i korak dalje, tvrdeći da Epsteinovi dosjei „dovode Mattea Salvinija u vezu s navodnim finansiranjem koje je Bannon obećavao za njegovu izbornu kampanju“, što, kako je rekao, „otvara ozbiljna pitanja o mogućem vanjskom utjecaju na drugu najveću stranku u aktuelnoj vladajućoj većini“.

Odbijanja, demantiji i šire evropske implikacije

Steve Bannon je odbio komentirati sadržaj poruka američkim medijima. Salvini i njegova Liga odbacili su sve insinuacije o Epsteinovom finansiranju kao „neosnovane“ i „ozbiljno pretjerane“, naglasivši da stranka „nikada nije tražila niti primila sredstva“ te da će se „na svaki način braniti od pokušaja povezivanja s odvratnim figurama“.

U Francuskoj, dodatnu pažnju izazvale su poruke koje pokazuju opsežnu komunikaciju između Epsteina i Oliviera Coloma, bivšeg savjetnika nekadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Jedna razmjena emailova iz 2018. godine sugerira da je bivši ministar finansija Bruno Le Maire u nekom trenutku boravio u Epsteinovoj kući u New Yorku. Osoba bliska Le Maireu izjavila je za Politico da ministar 2013. godine nije znao čija je kuća u pitanju, te da je odmah otišao kada je shvatio ko je domaćin.

Andrea Casu je upozorio da fokus ne bi trebao biti samo na Epsteinu kao osobi, već na širem kontekstu koji ovi dokumenti razotkrivaju. „Ovi dosjei privlače ogromnu pažnju u Sjedinjenim Državama, što je i razumljivo“, rekao je Casu. „Ali jednaku pažnju zaslužuju i u Evropi, zbog onoga što govore o stranim utjecajima, mrežama moći i pokušajima destabilizacije evropske politike u trenutku kada je ona već ozbiljno uzdrmana.“

Najnovija otkrića tako ne otvaraju samo pitanje prošlih kontakata i financijskih tokova, već i dublju raspravu o otpornosti evropskih demokratija na prikrivene vanjske utjecaje, u vremenu kada krajnje desne ideje bilježe sve veći politički uspon širom kontinenta. 

federalna.ba