Električna energija će poskupjeti, što je rezultat neulaganja u elektroenergetski sektor

Urednica: Lejla Hodžić

Elektroprivreda BiH suočena je s finansijskom krizom u periodu kada statistički podaci pokazuju smanjenje proizvodnje uglja, a hidropotencijal je potpuno smanjen uslijed ovogodišnje suše. Razlozi su to zbog kojih će struja poskupjeti, dok Elektroprivreda BIH mora uvoziti skupu struju. Odluka, između ostalog, i o poskupljenju biće pred dioničarima na vanrednoj sjednici Skupštine 12. novembra.

Šta se dešava u kompaniji, kakvi su problemi prisutni i zašto, te kako će se poskupljenje struje odraziti na privrednike – neka su pitanja o kojima govorimo u emisiji „Aktuelno“ na Federalnom radiju. Gosti su Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, Mevludin Bektić, predsjednik Sindikata elektroenergetskih radnika FBIH, Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika FBIH, i Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BIH.

Danas je u zgradi Vlade FBIH održan sastanak povodom pritiska rudara i zahtjeva za regulisanje zdravstvenog osiguranja. Je li išta riješeno – i šta?

Sinan Husić

- Sastanak je završen, da kažem, na zahtjevan način. Analizirala se sva problematika i usaglašeno je da će do daljnjeg Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona vršiti ovjeru zdravstvenih knjižica pružati zdravstvene usluge radnicima rudnika sa teritorije Zeničko-dobojskog kantona. Rudnici moraju u potpunosti poštovati preuzete obaveze iz avgusta 2026. i usaglašeni niz mjera i radnji koje će u narednih par dana provoditi zajednički timovi federalne Vlade, Zavoda uz učešće i predstavnika Vlade Zeničko- dobojskog kantona, kaže Husić.

Kako je BiH od potencijala došla do zavisnosti od uvoza električne energije?

Amer Jerlagić

-  Pa, jednostavno, neke su se stvari morale raditi, drugačije predviđati situacija koja je bila pred ljudima u vrijeme kada smo im ostavili Elektroprivredu, koja je bila na tronu, kada smo bili lideri po izvozu električne energije i kada se moralo uraditi puno toga, sa restrukturiranjem rudnika i pripremiti ih za ovo vrijeme u kojem smo danas. Nažalost, to se nije desilo. Ignorisane su potrebe za restrukturiranjem Rudnika. Model je bio da se to napravi slično kao što je uradila Slovenija sa Velenjem za termoelektranu Šoštanj. To smo pripremali za blok 7 u Tuzli, blok 8 u Kaknju, jedna, da kažem, zdrava budućnost rudnika. Svjesni smo mi bili i da je rudnik Gračanica bio na izdisaju, da je rudnik Zenica pri kraju, ali uz stabilnu Elektroprivredu, uz mnogo novaca, taj proces restrukturiranja, penzionisanja, subvencija, podsticaja za odlazak, briga za rudare bila bi puno humanija bolja i kvalitetnija. Međutim, desilo se jedno nevjerovatno ignorisanje kompletne te situacije u tom mandatu 2011. ili 2015, svejedno, a kada se moralo puno više voditi računa o restrukturiranju i pripremi situacije da ne budemo u ovome gdje smo sada. Ponavljam, tada se kopalo 5,5 miliona tona, a danas je to maksimalno 3,5 miliona. Nedostaje 2 miliona, a 2 miliona megavatsati  na tržištu struje, negdje po 300 maraka, znači, to je nekih 600 miliona maraka koji su se mogli prihodovati, a kojih danas, nažalost, nema. I, evo, Elektroprivreda – kažem: nažalost – poseže za kratkoročnim kreditima da održi postojeću likvidnost, što je strašno. Kakve su to poruke privrednicima koji treba da rade sa Elektroprivredom ako misle da im se neće platiti račun koji su ispostavili dobavljači itd?, navodi Jerlagić.

Elektroprivreda BiH pokrenula je proces zaduživanja od 50 miliona maraka za savladavanje problema. Ključni nosilac opstanka i budućnosti je Vlada Federacije BiH, koja od ranije duguje za subvencije.

Mevludin Bektić

- Mi se slažemo da država, isto tako Federacija BiH, u ovom slučaju Vlada, mora uticati, unutar energetskog sektora praviti politike kako bi očuvala cijenu, trajno nisku cijenu, krajnjim kupcima, u ovom slučaju domaćinstvima, ali to ne može podnijeti sama Elektroprivreda na način da Vlada, u ovom slučaju 10 miliona i 800 hiljada, duguje Elektroprivredi za subvencije i Vlada ne može vratiti sredstva i dodatno otežava situaciju samim tim. Susjedne zemlje – treba pogledati kako one reaguju. Srbija je dvije milijarde eura uložila u digitalizaciju elektrostrukturiranja, Slovenija 400, Hrvatska 450 miliona, Sjeverna Makedonija 358 miliona plus 100 miliona eura od Evropske razvojne banke, a nama naša Vlada FBiH duguje 60 miliona i ne vraća. Prijeko nam je potreban svjež novac kako bi uz normalnu jednu politiku, koja bi dala izlazak iz ove krize, postavili definitivno poslovanje, da očuvamo i krajnjeg kupca zadovoljnog, a isto tako   elektroenergetsku stabilnost. Potrebna nam je prijeko neka finansijska injekcija, ističe Bektić.

Povišenje cijena plina i električne energije treba shvatiti kao jedan od važnijih izazova za privredu, posebno za energetski intenzivne kompanije, gdje je udio troška električne energije i plina bitna stavka u ukupnim troškovima, naglašava Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH:

- Nažalost, električna energija i gas čine jedan od osnovnih proizvodnih inputa i definitivno bilo kakva promjena cijene električne energije podrazumijeva i veće troškove poslovanja, evidentno i promjenu cijene osnovnog proizvoda, a u konačnici i profitabilnost preduzeća i njihovu konkurentsku sposobnost. Izazov je posebno gdje privreda već posluje u uslovima otežanih finansijskih i tehnoloških mogućnosti, visokih cijena rada i niske konkurentnosti u odnosu na proizvođače iz Evropske unije, a samim tim nije ovdje pitanje samo povećanje računa za električnu energiju ili gas nego pitanje dugoročne održivosti proizvodnje, očuvanja radnih mjesta, konkurentske sposobnosti preduzeća i sigurno ono što je najvažnije u biznisu je profitabilnost preduzeća, navodi Imširović.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.