Ekonomski konflikti prepoznati kao najveća globalna prijetnja, pokazuje WEF

Ekonomski konflikti između velikih sila predstavljaju najveći rizik s kojim se svijet suočava tokom naredne dvije godine, prema mišljenju stručnjaka anketiranih uoči Davos samita.

Među 1.300 poslovnih lidera, akademika i predstavnika civilnog društva koji su učestvovali u anketi Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), „geoekonomska konfrontacija“ prepoznata je kao najvažnija prijetnja.

Ove sukobe navelo je 18% ispitanika. Sa ratom koji i dalje bijesni u Ukrajini, „državno zasnovani oružani sukob“ bio je drugi po učestalosti, sa 14%. Ekstremni vremenski događaji zauzeli su treće mjesto, odabrani od strane 8% ispitanika.

Kontekst globalnih tenzija

Ovo upozorenje dolazi nakon godine obilježene agresivnom tarifnom politikom Donalda Trumpa i slijedi američke vojne akcije u Venezueli, koju je predsjednik naveo kao pokušaj osiguranja naftnih resursa zemlje.

Ekonomske sankcije sve su češće sredstvo posljednjih godina – uključujući zamrzavanje milijardi dolara ruskih sredstava nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Rastuće zabrinutosti oko resursa

Također postoje sve veće zabrinutosti zbog sukoba oko pristupa važnim ekonomskim resursima. Ministri finansija G7 sastali su se u Washingtonu u ponedjeljak kako bi razgovarali o diversifikaciji opskrbe rijetkim zemnim metalima, ključnim za tehnološke proizvode, nad kojima Kina ima kontrolu.

Sekretar američkog Ministarstva finansija Scott Bessent, koji je sazvao sastanak, upozorio je da su lanac snabdijevanja ovih kritičnih minerala „izuzetno koncentrisan i ranjiv na poremećaje i manipulaciju“.

Dugoročni klimatski rizici

Na duži rok – narednih 10 godina – najozbiljniji rizici identificirani u WEF anketi odnose se na klimatsku krizu. Ekstremni vremenski događaji su na vrhu liste, slijede gubitak biodiverziteta i kolaps ekosistema, te kritične promjene u Zemljinim sistemima.

„Za razliku od dvogodišnjeg perioda, gdje su ovi rizici pali na rang-listi, egzistencijalna priroda ekoloških prijetnji znači da ostaju prioriteti naredne decenije“, navodi se u izvještaju.

Davos 2026: dijalog i prisustvo lidera

Sljedeće sedmice će se na godišnjem samitu u Davosu okupiti hiljade visokih zvaničnika iz politike, biznisa i civilnog društva, uključujući više od 60 šefova država i vlada, kako bi razgovarali o stanju globalne ekonomije u Švicarskim Alpama.

Tema ovogodišnjeg samita je „duh dijaloga“, ali zvijezda događaja bit će predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je tokom prve godine svog drugog mandata vodio trgovinski rat i prekidao globalne obaveze SAD-a, uključujući Pariški klimatski sporazum.

Ostali visoki zvaničnici uključuju njemačkog kancelara Friedricha Merza, kineskog potpremijera He Lifenga, ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog i argentinskog predsjednika Javiera Mileija.

Globalni rizici i institucionalni pritisci

U svom godišnjem izvještaju o globalnim rizicima, objavljenom u srijedu, WEF je upozorio da „pravila i institucije koje su dugo podržavale stabilnost sada su pod opsadom u novoj eri u kojoj se trgovina, finansije i tehnologija koriste kao oružje uticaja“.

Najnovije, svjetske centralne banke izdale su saopštenje izražavajući solidarnost sa predsjednikom Federalnih rezervi Jeromeom Powellom, čija nezavisnost je bila napadnuta od strane Trumpa, koji je više puta tražio brže smanjenje kamatnih stopa.

Također će prisustvovati i britanska kancelarka Rachel Reeves i sekretar za biznis Peter Kyle.

federalna.ba/The Guardian