Dvojica službenika Ambasade Srbije u Sarajevu nepoželjni, EC razmatra posljedice sahrane ratnog zločinca po evropski put Srbije

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković proglasio je nepoželjnima dvojicu službenika Ambasade Srbije u BiH, što je posljedica jučerašnjeg sramotnog veličanja i sahrane osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Nisu izostale ni reakcije iz Hrvatske. Predstavnici žrtava i preživjelih agresije na Bosnu i Hercegovinu podnijeli su prijavu državnom tužilaštvu protiv javnog emitera RTRS-a, dok je reakcija Evropske unije još na čekanju. Ipak, upozorili su: veličanje Mladića dovodi u pitanje suočavanje Srbije s ratnom prošlošću, ali i njen evropski put.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine saopštio je da je povučena saglasnost na zajedničku deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, koja bi trebala biti potpisana 1. oktobra u Crnoj Gori, ali i proglasio nepoželjnima dvojicu službenika Ambasade Srbije u Bosni i Hercegovini.

Porodice žrtava poručuju da je javno veličanje Mladića ponovna bol za sve njih. Podnijeli su prijavu državnom tužilaštvu protiv javnog emitera RTRS zbog načina izvještavanja o Mladiću, ali i Regulatornoj agenciji za komunikacije. Nakon što je izazvala veliki broj reakcija porukom da sahrana ratnom zločincu Mladiću nije bila državna, glasnogovornica Evropske komisije Paula Pinjo (Pinho) kazala je da se istražuju mogućnosti u vezi sa sljedećim koracima koji bi mogli biti preduzeti protiv Srbije. Oglasila se i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen), čije je obraćanje Konaković ocijenio besmislenim, s obzirom na to da oni koji su bili u prvim redovima na Mladićevoj sahrani nisu smijenjeni:

„Elementi službene podrške i prisutnost nekih visokih srbijanskih zvaničnika na sahrani duboko su žalosni. Oni pokazuju neuspjeh u suočavanju s mračnim poglavljem nedavne evropske historije i protivrječe vrijednostima koje podržavaju put Srbije prema Evropskoj uniji. Naše su misli sa svim žrtvama zločina počinjenih u zemljama bivše Jugoslavije.“

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić reagirao je na izjavu Fon der Lajen poručivši: „Ako ovo nije državno uključivanje, šta jest?"

I stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da učešće predstavnika državnih institucija, vojske i vlasti na sahrani osuđenom ratnom zločincu šalje jasnu političku poruku:

„Od vlasti u Beogradu mora se tražiti jasan raskid s politikom povijesnog revizionizma i nedvosmislen odnos prema presudama međunarodnih sudova. Europska perspektiva podrazumijeva i sposobnost društva i države da se suoče s prošlošću, a ne da veličaju njezine najmračnije protagoniste. Srbija sama bira svoj put, ali vjerodostojnost njezina europskog puta ovisit će i o tome je li spremna prihvatiti istinu o počinjenim zločinima i prestati veličati njihove počinitelje.“

I iz Hrvatske stižu oštre reakcije. Premijer Andrej Plenković:

„Dogodio se jedan pokušaj službene vlasti da to ne bude formalno, ali sve ostalo – mislim na predsjednika, premijera i predsjednicu Skupštine – ali ako gledate broj ministara koji su tamo bili, bilo ih je jako puno. Bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dodik tamo, bio je gradonačelnik Banje Luke. Oni su nedvojbeno dio političkog establišmenta. Taj jedan pokušaj da bude a ne bude nama je jasan.“

Penzionisani brigadir Hrvatske vojske Vilko Klasan kazao je da nije iznenađen velikim brojem ljudi na sahrani te da je to politički performans, ali i da će ponašanje zvaničnika Srbije sigurno imati posljedice:

„Za mene ne postoje naši i njihovi ratni zločinci. Dakle, ratni zločinac je ratni zločinac i ništa drugo. Dakle, netko zbog koga se njegovo rođeno dijete ubilo, kad je spoznalo ko mu je otac i što radi... dovoljno govori o toj osobi.“

Sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića tako je, umjesto zatvaranja jednog od najtežih poglavlja ratova devedesetih, ponovo otvorila pitanje suočavanja s prošlošću. Dok porodice žrtava traže poštovanje prema ubijenima, čeka se na konačnu odluku Evrope o sankcijama Srbiji.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.