Doznake iz dijaspore čine više od 10% BDP-a Bosne i Hercegovine

Prilog: Rijad Ahmetović

Bosanskohercegovačka dijaspora u prvih šest mjeseci ove godine poslala je rekordne 2,3 milijarde eura. Novac, uglavnom, stiže iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija. Što je više ljudi odlazilo iz Bosne i Hercegovine, više je novca stizalo u suprotnom smjeru,tvrde ekonomisti. Istraživali smo koliko bosanskohercegovačko društvo ovisi o novcu iz dijaspore.

Prošle godine građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inozemstvu poslali su porodicama u domovinu nevjerovatnih 4,46 milijardi maraka. Rast je nastavljen i u ovoj godini te samo u prvom kvartalu dostigao više od pola milijarde eura, uz rast od 13 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine. Nisu samo porodice ovisne o tom novcu nego i humanitarna udruženja u Bosni i Hercegovini, kaže za naš radio Saliha Rokša, glasnogovornica Udruženja „Pomozi.ba“:

„Podrška naših ljudi iz dijaspore itekako je značajna za organizaciju 'Pomozi.ba', pogotovo kada su u pitanju godišnji odmori i tada je nešto manje donacija, ali kada nije sezona godišnjih odmora, možemo slobodno reći da donacije naših ljudi iz inostranstva prednjače. Oni od početka podržavaju sve naše humanitarne projekte, bilo da je riječ o socijalno-ugroženim ljudima ili, pak, kada je u pitanju pomoć našim oboljelima, sugrađanima i sugrađankama.“

Ekonomisti ističu kako ovo stanje pokazuje i da je Bosna i Hercegovina danas, ekonomski, jedna od najovisnijih evropskih zemalja upravo o novcu građana koji više ne žive u njoj. Novčane doznake, prema zvaničnim procjenama, jedan su od najvažnijih izvora stranog novca u zemlji i čine više od 10% BDP-a. Širom Bosne i Hercegovine hiljade porodica oslanjaju se na novac koji im rodbina šalje iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Švicarske i drugih zemalja u kojima danas živi jedna od najbrojnijih dijaspora u Evropi. Ekonomisti Admir Čavalić i Svetlana Cenić:

Čavalić: „Bosna i Hercegovina spada u deset zemalja svijeta koje najviše ovise o dijaspori. To znači da, s jedne strane, ukoliko ne bi bilo dijaspore i podrške dijaspore, finansijske kroz doznake, barem one registrovane i neregistrovane, mi bismo vjerovatno doživjeli stagnaciju naše ekonomije i vjerovatno i kratkoročnu recesiju. S druge strane, to podrazumijeva, također, da se kroz ovaj sistem finansiranja održava postojeći socijalni mir u državi i na taj način se objašnjava kako neki pojedinci u našem društvu, iako nemaju registrovane prihode ili imaju možda minimalne penzije na nivou socijalnih slučajeva, mogu da egzistiraju usljed rasta cijena, inflacija i sličnog.“

Cenić: „Imate samo jednu zemlju u svetu, a to je Bosna i Hercegovina, gde se političari hvale doznakama iz inostranstva, a u isto vreme prave projekte, idu, posećuju dijasporu. Tamo ih, naravno, ugoste, dočekaju, oni odsedaju, šalju važne poruke za ovu dijasporu da investira. U isto vreme se hvale doznakama iz inostranstva. Znači, bukvalno se hvale brojem ljudi koje su rasterali na ovaj ili onaj način po belom svetu.“

Sirađ Duhan, predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji, ističe da je Bosni i Hercegovini potrebno ministarstvo za dijasporu kako bi saradnja sa bh. iseljeništvom bila sistemski uređena umjesto da se oslanja na pojedinačne inicijative i povremene aktivnosti:

„Ministarstvo za dijasporu bilo bi jedan od ključeva lijepe saradnje između dijaspore i matice, s tim da bi u tom ministarstvu trebao – da ne kažem: morao – da sjedi jedan broj ljudi i iz dijaspore koji mogu da artikulišu potrebe u dijaspori. Ono što se sada dešava je da država Bosna i Hercegovina gleda prema dijaspori kao prema nekome ko će samo da dođe – ne bih baš rekao da ostavi samo svoj novac i da ode – ali ko dođe da eventualno nešto učini, ali da se mnogo ne miješa.“

Rekordne doznake, nažalost, imaju dvije strane medalje. S jedne strane pružaju finansijsku sigurnost porodicama koje su ostale u Bosni i Hercegovini, dok s druge podsjećaju da iza gotovo svake uplate stoji priča o odlasku u potrazi za boljim životom. Iako doznake pomažu očuvanju životnog standarda, one ne mogu biti zamjena za održiv ekonomski razvoj.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.