Dok raste broj onkoloških pacijenata, nedostaju citostatici

Brojevi i liste čekanja to je ono sa čime se svakodevno susreću onkološki pacijenti. Oboljelih je za 30 posto više nego prošle godine i oni s posebnom pozornošću čekaju usvajanje proračuna Federacije za 2026. godinu. U prijedlogu proračuna, koji je težak skoro 9 milijardi maraka, predviđeno je 10 milijuna maraka više nego prošle godine, točnije - ukupno 80 milijuna ide Fondu solidarnosti. Budući da nedostaje 11 citostastika u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, jer na vrijeme nisu provedene procedure nabave lijekova, u Zavodu zdravstvenog osiguranja nude refundaciju troškova.

Onkološki pacijenti iz Federacije BiH upozoravaju na deficit citostatika. Istovremeno, sve su duže liste čekanja, ali i broj apela za pomoć teško oboljelima. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije, odnosno Fond solidarnosti usluge pruža u skladu sa raspoloživim sredstvima. Prijedlogom ovogodišnjeg budžeta najavljeno je povećanje od 10 miliona maraka.

„Ja sam neko ko živi u domaćinstvu sa pet članova porodice. Od nas pet, troje smo onkološki pacijenti i nedavno je moj otac dobio dijagnozu karcinom pluća. Od svega, pored te teške dijagnoze, što mene najviše zabrinjava i o čemu trenutno najviše brinem i razmišljam je koja terapija će njemu biti propisana, da li će biti dostupna, da li će morati da je kupi i da li ću ja morati prodati sve za što sam se trudila tokom života“, kazala je Enida Glušac, predsjednica Udruženja Renesansa.

Enida je primjer osobe suočene sa dvojakom borbom: bolešću i izazovima neusklađenog zdravstvenog i političkog sistema. Onkološki pacijenti u FBiH obuhvaćeni su procedurama koje se odnose na sufinansiranje pruženih zdravstvenih usluga i nabavke lijekova, međutim, do terapije je teško doći, a oni koji uspiju, često nemaju novca, koji bi naknadno bio refundiran. Ništa bolja situacija nije ni kod oboljelih od različitih oblika artritisa. Pitanje je, kome su prepuštene ove kategorije oboljelih?

„Prepušteni su sami sebi i porodicama. Ušli smo u 2026. godinu a pacijenti se liječe SMS porukama od dvije marke, po Pomozi.ba ili prodavanjem imovine“, ističe  Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti.

Iz federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja kažu da se programi liječenja provode u skladu sa mogućnostima.

„U toku 2025. godine zdravstvene usluge i lijekovi obezbijeđeni su za sve pacijente kojima su bili neophodni. Međutim, kod lijekova za liječenje malignih oboljenja i dalje su za pojedine lijekove evidentirane liste čekanja. Zaključno sa 2025. godinom, na listama čekanja evidentirano je 680 pacijenata, što je za oko 60% manje u odnosu na isti period 2024. godine“, kazali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije.

Liste su kraće, ali broj oboljelih je za 30 posto veći, kaže predsjednica Udruženja Renesasa, te podsjeća na Izvještaj Ureda za reviziju institucija u FBiH, koji je utvrdio kako Fond solidarnosti godinama nije finansiran u skladu sa zakonom. Prijedlogom ovogodišnjeg budžeta, Vlada je omogućila povećanje za Zavod zdravstvenog osiguranja u iznosu od 80 miliona maraka. Za naše sagovornice ta sredstva nisu dostatna.

„Ako to već nisu u stanju 24 godine, zašto se ne nađe novi modus finansiranja Fonda solidarnosti, mi smo kao Udurženje pacijenata imali više različitih prijedloga koji bi bili učinkoviti recimo da se ukine PDV Fondu odnosno Zavodu zdravstvenog osiguranja jer zavod plaća 17 posto PDV-a na sve“, dodaje Enida Glušac.

Paradoks je da se novac od PDV-a ponovo preraspodjeljuje, ali se ne vraća direktno u zdravstvo. Jedan od prijedloga udruženja oboljelih je bio da se akcize na duhan i alkohol vraćaju direktno u zdravstvo ili da se koriguje Zakon o javnim nabavkama i da se ukine PDV na donirane lijekove.

„Čekamo i revidiranje liste oboljelih jer ona nije revidirana 6 punih godina. Ako se revidira ta lista, a trebala bi, mislim da onda pogotovo tih 80 miliona neće biti dovoljno“, objašnjava Alma Stefanišin.

Nema novca, ali nema ni citostatika, upozoravaju naše sagovornice. Kažu, nisu krivi klinički centri u FBiH, jer raspolažu onim što im omogući Zavod zdravstvenog osiguranja, koji s druge strane, ovisi o visini dodijeljenog novca iz budžeta. Sve to u sjeni crne statistike i tako u krug, iz kojeg rijetki pacijenti imaju sreću ili novac da prežive.

federalna.ba